Počele ucjene: Izgradnja gasovoda prvi veliki test za novu vlast u BiH

21.02.2023. | 12:23

Savjet ministara BiH mogao bi na sjednici u četvrtak ponovo staviti na dnevni red tačke u vezi sa izgradnjom gasovoda “Južna interkonekcija” i “nova istočna interkonekcija BiH i Srbije”, i kako stvari sada stoje, jedini način da se krene u izgradnju ovih gasovoda je da oba ova projekta dobiju zeleno svjetlo istovremeno, jer politika jedan projekat uslovljava drugim.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da ukoliko u četvrtak Savjet ministara BiH ne usvoji “Istočnu interkonekciju” biće blokirani projekti za FBiH, što u suštini znači da bez “Istočne interkonekcije” nema ni “Južne interkonekcije”, za koju se zalaže FBiH, uglavnom Hrvati.

Ove dvije tačke dnevnog reda, odnosno izgradnja gasovoda iz Hrvatske prema BiH i iz Srbije prema Republici Srpskoj već nekoliko puta su se našle na dnevnom redu, međutim, uvijek su povlačene sa dnevnog reda jer Bošnjaci, odnosno SDA, koji su bili vlast u prošlom sazivu, nisu htjeli dati zeleno svjetlo za gasovod između Srbije i Republike Srpske, a s druge strane bez tog projekta Republika Srpska ne želi da da zeleno svjetlo za gasovod između BiH i Hrvatske.

Gasovod “Južna interkonekcija” išao bi iz pravca Hrvatske iz Splita preko Imotskog do Posušja, dalje do Mostara i prema Novom Travniku. Kapacitet ovog 180 kilometara dugog gasovoda iznosio bi oko 1,5 milijardi kubnih metara gasa i njegova izgradnja koštala bi oko 100 miliona evra. Ovaj projekat u vrhu je liste prioriteta i Evropske unije.

S druge strane, gasovod “Istočna interkonekcija” išao bi trasom iz Srbije, tačnije iz Inđije preko Mačvanskog Prnjavora i ušao bi kod Bijeljine, te dalje išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu. Dužina ovog gasovoda je oko 410 kilometara, s tim da je na teritoriji Srbije dužina oko 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Kapacitet ovog gasovoda iznosio bi oko 1,2 milijarde kubnih metara gasa godišnje, prenose Nezavisne.

O ovim gasovodima u Bosni i Hercegovini priča se već godinama, ali isto toliko, politika ne uspijeva da se dogovori. Nedavnu posjetu Hrvatskoj Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, iskoristila je da sa Andrejem Plenkovićem, premijerom Hrvatske, razgovara i o projektu “Južna interkonekcija”.

“Ja ću na tome insistirati, prva sam među jednakima i postoje nadležnosti. Postoje neka otvorena pitanja, ali ona nisu sporna. Uvjerena sam da će se sva pitanja s vremenom riješiti. ‘Južna interkonekcija’ je prioritetno pitanje, pogotovo u ovom vremenu izazova. Moramo stvoriti pravne pretpostavke za donošenje potrebnih odluka u Savjetu ministara. Prije toga, naravno, trebamo postići politički koncenzus. To je prioritet i za mene i za cijeli Savjet ministara”, rekla je Krišto.

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da će se o izgradnji gasovoda razgovarati, ali da “nismo spremni na ucjene”.

Ako je suditi po izjavama iz Republike Srpske, politički konsenzus još nije postignut. Košarac je kazao da se na prvoj narednoj sjednici mora prioritetno usvojiti prijedlog za zaključivanje međudržavnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne “Istočne interkonekcije”.

“Ukoliko do četvrtka gasna ‘Istočna interkonekcija’ ne bude uvrštena na dnevni red Savjeta ministara BiH, moj stav je da sjednica uopšte ne treba da bude održana. Smatram da ne treba odlučivati o bilo kojem pitanju dok ne otvorimo prostor za potpisivanje sporazuma koji će omogućiti izgradnju ‘Istočne interkonekcije'”, poručio je Košarac, dodajući da ukoliko izostane davanje saglasnosti za taj projekat, to će “negativno uticati na realizaciju drugih projekata u Federaciji BiH”.

Praktično, ukoliko ne bude “Istočne interkonekcije”, neće biti ni “Južne interkonekcije”, ali ni drugih projekata u Federaciji BiH.

“Konkretno, ako Savjet ministara BiH u četvrtak ne uvrsti i ne usvoji tačku koja se odnosi na izgradnju ‘Istočne interkonekcije’, kao resorni ministar neću dati saglasnost na projekte koje je Federacija BiH kandidovala za sufinansiranje investicionih projekata, kao i projekata tehničke pomoći u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan”, naveo je Košarac, dodajući da je riječ o devet projekata za FBiH, od čega je sedam iz oblasti energetike.

Inače, Bosna i Hercegovina trenutno ima samo jedan ulaz prirodnog gasa i to kod Zvornika, i zavisna je od Rusije, zbog čega Federacija BiH i EU insistiraju na drugom izvoru, odnosno izgradnji “Južne interkonekcije”.

Višković: Prestati sa opstrukcijama gasifikacije Srpske

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, pozvao je Savjet ministara da što prije usvoji prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne “Istočne interkonekcije”, poručivši pojedincima iz FBiH da prestanu da opstruišu gasifikaciju Republike Srpske.

“Gasifikacija Republike Srpske je jedan od najvažnijih strateških projekata za Srpsku i krajnje je vrijeme da pojedinci iz Federacije BiH prestanu da je opstruišu”, rekao je Višković i istakao da Republika Srpska neće odustati od realizacije ovako važnog projekta, koji je od vitalnog značaja za dalji ekonomski razvoj.

Višković je naveo da opstrukcija projekta gasifikacije Srpske traje već nekoliko godina, te poručio da odmah mora da prestane, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

“Opstrukcija mora da prestane i da se ova tema ne koristi kao politička, jer politizujući ovakav projekat namjerno se i svjesno nanosi šteta Republici Srpskoj i njenom razvoju”, rekao je premijer Srpske.