Političke stranke nekad i sad: Ideologiju pojela žudnja za moći i vlasti

22.04.2025. | 09:01

Srpska, demokratska, narodna, socijalistička.

Ove riječi najčešći su temelj na kojima se grade političke stranke u Republici Srpskoj i nešto što je u prošlosti i te kako imalo značaj kada se govori o političkom djelovanju.

Sve partije u početku su stvarane na principima borbe za bolje uslove života i mjesta oko kojih su se okupljali građani jer su njihove programe i djelovanje prepoznavali kao identitet na kojem treba da se gradi društvo u cjelini.

Međutim, kada bismo danas na ulici pitali građane kakvu ulogu imaju političke stranke, velike su šanse da bismo dobili odgovor da je to način da se dođe do posla, vlasti ili slično.

Politika je, reći će većina onih koji iole prate društvena dešavanja, postala najunosnije zanimanje, u kojem se prave poslušni članovi, koji treba samo da potvrde ono što zastupaju njihovi lideri, a koji, nadalje, nekad ni sami ne vjeruju u ono što govore.

Trenutno najjače stranke u Srpskoj, poručuju sagovornici, ne opravdavaju čak ni skraćenicu svog imena, a ne cjelokupan naziv, na kome neke i više od 30 godina prave svoj identitet i izlaze na izbore.

Poznavaoci prilika ističu da tu više nema ni demokratije ni narodnosti, već isključivo borbe za interese nekolicine.

Nikola Poplašen, bivši predsjednik Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da političke stranke, ne samo u Republici Srpskoj i na Balkanu, već i šire, odavno nisu političke stranke u smislu političkih organizacija na način na koji su nastale.

“One su pretvorene u interesne ili lobističke grupe koje su uglavnom bazirane na žudnji za materijalnim vrijednostima i za pozicijom moći u vlasti. Tako su pozicionirane i nisu zavisne, niti su zainteresovane, od političkih ideja programa i ideološke orijentacije”, navodi Poplašen.

U tom smislu, dodaje on, dovoljno je samo pogledati rukovodstva političkih partija.

“Dovoljno je testirati najuže rukovodstvo bilo koje političke stranke u Republici Srpskoj ili nekoj drugoj zemlji u okolini i lako će se utvrditi da ni članovi rukovodstva ne znaju šta im je program i koje su im ideje, izuzev što znaju nekoliko ličnosti u vođstvu kojima se moraju prilagoditi radi svoje lične promocije”, naglašava Poplašen.

I politički analitičar Nebojša Tojagić poručuje da je ideologija u politici gotovo pa nestala.

Prema njegovim riječima, ime, odnosno naziv političke stranke, nekada je označavao jasno ideološko usmjerenje, pa se prema tome gradila opredijeljenost da li će partija i njen rad biti lijevo ili desno od centra. A danas…

“Posebno na prostoru bivše Jugoslavije nestala je ideologija, programi i ideje su izgubili smisao, a time su i nazivi stranaka postali gotovo besmisleni. Tako je i kod nas. Imamo socijaldemokrate koji nemaju veze sa socijaldemokratijom i trude se da budu desno na političkom spektru. Imamo socijaliste koji pogoduju krupnom kapitalu, a kunu se u socijalnu pravdu. Vjerovatno nam se i ekološke partije bave svim problemima osim ekologijom”, kaže Tojagić za “Nezavisne novine”.

Koliko je postojanje stranaka postalo obesmišljeno, Tojagić pojašnjava na primjeru statuta i programa po kojima bi partije trebalo da funkcionišu.

“Programi stranaka i statuti su gotovo pa prepisani. Ako gledamo po nazivu i programu, u Republici Srpskoj nema nijedne desno orijentisane stranke, a u isto vrijeme se gotovo sve stranke trude da predstavljaju desnicu. Većina stranaka se trudi da načelno budu ljevica, a da sa tih pozicija kreću ka desnici”, ističe Tojagić.

Novinar Elvir Padalović kaže da je jedina ideologija političkih partija danas udruživanje radi nekog svog interesa.

“To što su neki nekad bili lijevo, a sada su desno ili obratno, ne znači u takvoj konstelaciji snaga apsolutno ništa”, navodi Padalović.

Sve zaključuje riječima da je politika ovdje potpuno izgubila osnovni smisao, a to je briga o mjestu u kojem živimo, o ljudima koji ovdje žive.