Politika “umiješala” prste: Listama nepoželjnih do zakona o negiranju genocida

19.07.2021. | 07:32

Odluke lokalnih parlamenata i ostalih nižih nivoa vlasti u BiH kojima se određeni pojedinci proglašavaju personama non grata i nepoželjnima na njihovoj teritoriji formalno-pravno ne znače apsolutno ništa.

Prema ocjenama pravnih i eksperata za bezbjednost, takva je i odluka Gradskog vijeća Bihaća da književnika Muharema Bazdulja, režisera Emira Kusturicu i nobelovca Petera Handkea proglase nepoželjnim licima u ovom gradu, a kao razlog za takvu odluku navedeno je “negiranje genocida u Srebrenici”.

Sagovornici Glasa Srpske kažu da je jasno da je politika skrojila listu nepoželjnih, kao i da bi iza slične odluke neke druge lokalne zajednice stajao isti pečat, a da je njihov zajednički cilj da i na taj način izvrše pritisak da bi došli do zakona o negiranju genocida. Oni objašnjavaju i da samo Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH može da donese pravno valjanu odluku kojom se neko proglašava nepoželjnim, dok odluke lokalnih parlamenata i bilo koje druge institucije predstavljaju politički čin.

Profesor kriminalistike na banjalučkom Pravnom fakultetu i bivši direktor Policije Republike Srpske Uroš Pena kaže da se na način na koji je to učinilo Gradsko vijeće Bihaća simbolički šalje poruka da je neko nepoželjan na teritoriji tog grada, ali da takve odluke nemaju nikakvu pravnu snagu.

“Ta odluka i njeno obrazloženje je prije svega, pogrešno. Ne može se administrativnim mjerama zabraniti nečije mišljenje o nečemu ili nekome”, kategoričan je Pena. Po tom principu, nastavlja on, niko ni o kakvoj sudskoj presudi ne bi smio ništa da kaže.

“Zašto? Ako presuda nije dobra i ako je smatram nepravnom i nepravednom, zašto da mi bude zabranjeno da to kažem?! Po tome se ne bi smjeli ni žaliti na određene presude”, kaže Pena. On objašnjava da odluka Gradskog vijeća Bihaća ne može izazvati nikakvo pravno dejstvo, ističući da je druga stvar ako neko bude označen kao prijetnja po bezbjednost BiH.

“U tom slučaju, a takvu procjenu donosi OBA BiH, tom licu se zabranjuje ulazak u BiH. Postoji i druga stvar, a to je kada OBA nekoga ko je već u zemlji zbog određenih djelatnosti označi kao persona non grata. On se tada protjeruje na određen period ili trajno, ali odluku o tome ne mogu da donose lokalne zajednice”, kaže Pena.

Advokat Aleksandar Jokić smatra da se iza obrazloženja odluke Gradskog vijeća Bihaća mogu naslutiti njeni pravi motivi.

“Svjedoci smo da se iz određenih političkih krugova na sve moguće načine pokušava doći do zakona o zabrani negiranja genocida. Čini mi se da je i ova odluka na tom tragu”, kaže Jokić. On objašnjava da je odluka pravno nesprovodiva zato što ne postoji propisana kazna za njeno nepoštovanje, niti su sredstva prinude u rukama donosilaca te odluke.

Suština

Šef poslanika Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini RS i član skupštinskog Odbora za bezbjednost Kostadin Vasić kaže da odluka Gradskog vijeća u Bihaću oslikava suštinu bošnjačke politike.

“Suština te politike je da su svi koji se ne slažu s njima – nepoželjni. Žao mi je što su odbornici u Bihaću pritisnuti migrantskom krizom i razumijem njihov položaj, ali taj problem neće riješiti donošenjem ovakvih odluka”, kaže Vasić.