Popović o fiskalizaciji u Srpskoj: Zakon u februaru, nove kase dogodine

26.01.2022. | 07:52

Prijedlog zakona o fiskalizaciji trebalo bi da pred poslanike stigne u februaru, a u Vladi već rade na pripremi šest podzakonskih akata i pravilniku o dinamici uspostavljanja novog sistema u Republici Srpskoj od kojeg se mnogo očekuje.

Prije svega očekujemo da neuporedivo napredniji i efikasniji sistem uspostavi bolju kontrolu prometa robe i usluga, čime ćemo suzbiti sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju i imati više para u budžetu, kaže Slobodanka Popović, pomoćnik ministra finansija za fiskalni sistem. Što se rokova tiče, nove fiskalne kase i račune sa QR kodom realno bi bilo očekivati dogodine.

Kako je zamišljeno provođenje novog sistema?

Sistem ćemo uspostavljati po fazama i zato smo i predvidjeli pravilnik o dinamici koji smo imali i kad smo uvodili postojeću fiskalizaciju. Izuzetno su nam važna zakonska i podzakonska akta i očekujem da će ova godina proteći upravo u tom, zakonskom prilagođavanju. Najprije treba raspisati javni poziv, odnosno tender za nabavku sistema za upravljanje fiskalizacijom, jer je on srž svega i očekujem da ta faza potraje tri mjeseca. Što se tiče uvođenja u sistem, plan je da prvo budu uvedeni postojeći obveznici, a potom i svi ostali.

Kad kažete – svi ostali, mislite i na obveznike koji su u postojećem sistemu bili izuzeti od fiskalizacije?

Novim zakonom predviđen je obuhvat svih onih koji se bave prometom robe i usluga. Vlada može utvrditi neke izuzetke posebnom uredbom, ali samo u slučajevima kada je to tehnički nemoguće provesti. Prema sadašnjim pokazateljima i planovima, ovaj sistem je moguće provesti kod svih obveznika, jer je on prilagodljiv i nema tehničkih mana, a ujedno je manje zahtjevan i jednostavniji za korišćenje. U postojećem sistemu imamo priličan broj izuzetih, od malih obveznika, taksi prevoznika, obrazovanja, poštanskog saobraćaja. Takođe, od fiskalizacije je oslobođena i veleprodaja koja nam je sad svakako u planu, jer je cilj registrovanje i praćenje kompletnog prometa.

U čemu je suštinska razlika između starog i novog sistema?

Postojeći sistem funkcioniše tako što se dnevno izdati računi smještaju u memoriju fiskalnog uređaja i iz te memorije se kreiraju dnevni izvještaji koji se šalju Poreskoj upravi. Dakle, obveznik je taj koji kontroliše slanje. U novom sistemu to slanje neće zavisti od ljudskog faktora, a informacija o prometu će biti detaljnija, uključujući i artikle na računu koji će biti vidljivi, što sad nije slučaj. Takođe, poreski inspektor je do sada morao biti pisutan kod fiskalizacije svake kase, što sada neće biti potrebno, jer je sve automatizovano. Veoma je važno što će kontrola biti lakša i za potrošače, jer skeniranjem QR koda možemo vidjeti da li je promet registrovan u Poreskoj upravi, što je svima u interesu.

Na koji način se podaci šalju u Poresku upravu?

Postojeće kase šalju podatke preko GPS signala, a nove će ih slati preko interneta. Naravno, postavlja se pitanje šta kad nema interneta? Kase koje mi predlažemo u tehničkom smislu moći će raditi i bez interneta, zahvaljujući lokalnom procesoru. One su, zapravo, i softversko i hardversko rješenje. Dakle, u momentu skeniranja QR koda u Poresku upravu stiže podatak o prometu, što je najvažnije. Jedino što poreznicima neće stići, ukoliko je internet veza u prekidu, su podaci o artiklima, koji u tom slučaju stižu naknadno.

Ono što se dosad moglo čuti u javnosti je da i poreski inspektori očekuju da će im kontrole u novom sistemu biti jednostavnije i efikasnije?

To je tačno, jer će se kontrola dobrim dijelom moći obaviti i iz kancelarije, na osnovu sveobuhvatnih podataka koje ćemo imati. Sada se kontrola provodi tako što inspektori moraju biti na terenu i ako ne nađu račun izriču prekšajnu mjeru ili novačanu kaznu. Naravno, ta vrsta kontrola i dalje ostaje, jer obveznik uvijek može da izbjegne obavezu tako što neće izdati račun, ali to će u novom sistemu inspektoru biti signal da reaguje. Podaci koje ćemo imati zahvaljujući novom sistemu omogućiće nam i sveobuhvatnije i kvalitetnije analize, a sve to vodi ka neuporedivo boljoj procjeni rizika na osnovu koje se kontrola i usmjerava.

Prije utvrđivanja Prijedloga zakona proveli ste i javnu raspravu. Kako su na sve ove novine reagovali poreski obveznici?

Javnu raspravu smo proveli u saradnji sa Privrednom komorom i bili smo više nego zadovoljni rezultatima. Uglavnom su nam tražili neka pojašnjenja, a većina obveznika je priznala da jedva čeka da pređe na jednostavniji model fiskalizacije. Takođe, za njih je veoma značajno što će Vlada snositi troškove uvođenja novog sistema, jer je to prije skoro 14 godina za njih bila velika stavka.

Od svih zemalja u okruženju koje su uvele identičan ili sličan model fiskalizacije, jedino se Vlada Srpske odlučila na takav korak. Zbog čega?

Kako je postojeća fiskalizacija išla na teret obveznika, smatrali smo da je ovaj put bolje da to bude naš trošak i da, na taj način, podržimo naše obveznike. Takođe, to ne posmatramo samo kao trošak, već kao investiciju koja će nam se vratiti kroz povećanje prihoda. Sigurna sam da ćemo sa novim modelom svi biti na dobitku.