Postoje tri sporna pitanja! Knežević: Paradoks da samo Srpska ne može biti titular šuma, a svi drugi mogu

18.10.2021. | 10:22

Sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević naveo je da postoje tri sporna pitanja zbog kojih nije saglasan sa presudom i zbog kojih je glasao protiv proglašenja neustavnim odredbe Zakona o šumama Republike Srpske.

Knežević je izdvojio mišljenje u spornoj presudi ovog suda od 23. septembra kojom su proglašene neustavnim odredbe Zakona o šumama Republike Srpske.

On nije saglasan ni sa ranijom presudom kojom se Srpskoj osporava pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, a u obrazloženju svog stava je podsjetio na svoje od ranije poznate stavove da Ustavni sud treba da tumači, a ne da kreira odredbe Ustava.

“Uz svu opasnost pojednostavljivanja, za mene se odluka većine svodi na tri sporna pitanja. To su poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine, zatim tolerisanje, pa čak i naglašavanje različitih zakonskih rješenja o istom pitanju (šumama) i prihvatanje diskriminišućeg statusa Republike Srpske u odnosu na drugi entitet i Brčko distrikt”, rekao je Knežević za “Glas Srpske”.

Prema njegovim riječima, treće jeste stav kojim se Ustavni sud postavlja kao nadređeni parlamentu BiH.

“Nadležnost Ustavnog suda je da u odnosu na donesene zakone ocijeni da li su u skladu s Ustavom, a ne da u situaciji kada zakon nije donesen nalaže parlamentu šta mora ili šta ne smije biti u zakonu”, naglasio je Knežević.

Knežević je naglasio da je paradoksalan zaključak da Republika Srpska ne može biti titular šuma i šumskog zemljišta, a svi drugi mogu.

“Mogu pravna lica, mogu fizička lica, može i BiH, samo Republika Srpska ne može. Radi se o suviše ozbiljnom pitanju da bih sebi dopustio banalizovanje ovog stava, ali se nameće pitanje: `Šta ako neko pravno ili fizičko lice pokloni šume Republici Srpskoj`? Kako će se to knjižiti u katastru i da li smiju uopšte da knjiže u korist Republike Srpske, odnosno da li notari smiju da sačine takav ugovor”, naopomenuo je Knežević.

Kada se govori o rušenju vladavine prava i diskriminatornom stavu, navodi on, dovoljno je ponoviti navode prema kojima je Brčko distrikt vlasnik šuma i šumskog zemljišta na svom području te federalni propis koji govori da su šume i šumsko zemljište državna imovina čiji je vlasnik Federacija BiH.

“Dakle, imamo neusklađene i suprotstavljene zakonske sisteme, ali ne zbog greške zakonodavca, već zbog reakcije Ustavnog suda koji tvrdoglavo brani svoj stav da može da odlučuje samo na osnovu podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a ne želi da vidi da jednostranim odlučivanjem ruši vladavinu prava i ustavnu ravnotežu. Tako se svi mi u Ustavnom sudu kližemo ka nepriznavanju naših odluka, dajemo za pravo tvrdnjama o nepravednom postupanju”, ukazao je Knežević.

On je pojasnio da Ustavni sud ima vrlo jasne nadležnosti i da ne smije unaprijed da naloži zakonodavcu kako treba da glasi budući zakon.

“Ova odluka upravo nalaže zakonodavcu šta ne smije da bude u budućem zakonu. Dakle, kaže zakonodavcu da treba donijeti zakon o državnoj imovini, a u tom zakonu ne smije predvidjeti da vlasnik šuma i šumskog zemljišta bude Republika Srpska“, naveo je Knežević.

Ili, dodao je on, odluka kaže zakonodavnom tijelu Republike Srpske da mogu donijeti samo zakon kojim Srpska ne može biti titular svojine na šumama i šumskom zemljištu.

“Do tada – do vrlo, vrlo daleke budućnosti, ako će takav zakon uopšte postojati – u BiH će vladati pravni haos, različita zakonska rješenja i sve u korist narušavanja vladavine prava“, ocijenio je Knežević.

Osim Kneževića i sudija Miodrag Simović dao je izjavu o neslaganju sa odlukom većine.