Pravi problemi počinju poslije izbora: Nema gotovo nikakvih šansi za izmjene Izbornog zakona BiH

20.04.2022. | 07:57

BiH će, po svemu sudeći, dan raspisivanja izbora dočekati sa važećim pravilima, a iako se očekivalo da će zakon, posebno zbog međunarodne medijacije proteklih mjeseci, biti izmijenjen, šanse da se to desi su već i manje od minimalnih, smatraju sagovornici “Glasa Srpske”.

Novo poglavlje priče o izmjenama i dopunama izbornog zakonodavstva, koje zadire i u Ustav, otvoreno je zvanično u maju prošle godine, kada je počela sa radom Interresorna radna grupa u novom sazivu, sastavljena od članova Savjeta ministara i predstavnika svih stranaka i naroda u Parlamentu BiH. To radno tijelo nije uspjelo da dođe do zajedničkog prijedloga. Spekulisalo se i o sastanku lidera, s ciljem postizanja dogovora, u Briselu zbog snažnog lobiranja Hrvatske, ali do toga nije došlo.

Sa funkcionerima SDA i HDZ-a juče nismo uspjeli stupiti u kontakt. Predstavnik SDP-a i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakona Saša Magazinović podsjeća za “Glas” da je iduće sedmice, na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH, paket promjena koji se odnosi na poštene i fer izbore.

– Vladajuće stranke samo verbalno to podržavaju jer žele izborni sistem sklon kompromitovanju i to će biti posljednja šansa pred izbore da nešto bude urađeno na unapređenju procesa – smatra Magazinović, za koga su, kako je rekao, to najkrupnija pitanja, te da trenutno nema prostora za promjenu Ustava u dijelu koji je zahtijevan prema presudama domaćih i stranih sudova.

Opšti izbori bi, prema kalendaru, trebalo da budu održani 2. oktobra, a u skladu sa tim, te prema odredbama Izbornog zakona, CIK BiH je obavezan da ih raspiše 150 dana od dana održavanja, odnosno u prvoj sedmici maja. U CIK-u su potvrdili i da sredstva, koja još nemaju jer nije usvojen budžet na nivou BiH, moraju biti obezbijeđena najkasnije 15 dana po raspisivanju.

Politikolog iz Istočnog Sarajeva Filip Matić smatra da je sada gotovo izvjesno da neće doći do promjene Izbornog zakona BiH, što dalje otvara brojna pitanja.

– Sve posljednje runde pregovora su završile bez konkretnog dogovora i nekih zajedničkih zaključaka. Možemo već reći da je kasno, posebno ako se pogleda odnos HDZ-a i SDA – podsjetio je Matić za “Glas Srpske”.

Podvlači da bi veći problemi mogli da nastupe nakon izbora, odnosno da je sve moguće – od bojkota do osporavanja izbora, prije svega od strane HDZ-a i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora.

– Ako dođe do izbora, može se očekivati v.d. vlast u FBiH, koja još nije do kraja formirana, a izbori su bili 2018. godine. Pod znakom pitanja je dosta toga na mnogim stranama. Dosta je tu kontroverzi koje tek treba da budu riješene u narednom periodu, od maja do oktobra – zaključio je Matić.

Novi zahtjev

CIK BiH je poslao, kako su objavili federalni mediji, zahtjev Savjetu ministara za odobravanje novca za održavanje izbora u oktobru. Taj zahtjev bi, prema spekulacijama, trebalo da bude razmatran na današnjoj sjednici Savjeta, ali na dnevnom redu, koji je juče objavljen, te tačke nije bilo. CIK-u za organizaciju izbora treba 11,7 miliona KM, a još nije usvojen budžet zajedničkih institucija za ovu godinu.