Pravni eksperti saglasni: Preispitati učešće Srpske u institucijama BiH i sve nametnute pravne akte VIDEO
22.02.2025. | 20:09Preispitati učešće Republike Srpske u institucijama BiH i sve pravne akte koji su na silu nametnuti. To su neke od opcija koje pravnici preporučuju kao odgovor na moguću osuđujuću presudu predsjedniku Republike Srpske.
Udar na Republiku Srpsku, instituciju predsjednika, Narodnu skupštinu, Vladu, pravosudni sistem. Na izbornu volju. Ne na Milorada Dodika. U tome su saglasni pravnici. Moguću osuđujuću presudu vide kao prekretnicu po opstanak Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa i Republike Srpske.
– Ako nam proglase predsjednika odgovornim na bazi zakona koji ne postoji, ako nam na taj način dovedu u pitanje i sve nadležnosti koje ima Narodna skupština kao najveći zakonodavni organ, ako nam dovedu u pitanje izvršna ovlašćenja koja ima Vlada u skladu sa Ustavom Republike Srpske, šta smo mi onda? Onda mi nismo ni prazna ljuštura. Onda mi gubimo i onaj dio koji se zove kulturna autonomija – kaže Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Zato preostaju sredstva političkog reagovanja i borba organa Republike Srpske kako Dodik ne bi bio još jedan predsjednik koga je međunarodna zajednica osudila i smijenila, stava je profesor ustavnog prava Radomir Lukić.
– Treba razmišljati o učešću organa Republike Srpske u radu institucija BiH i to znači da ipak treba razmišljati o sudbini svih onih pravnih akata koji su na silu nametnuti i odjeveni u lažno ruho zakona iako su to dekreti i izraz samovolje – istakao je Lukić.
Po Ustavu BiH, zakone može donositi samo Parlamentarna skupština. Zašto se u ovom slučaju na optuženičkoj klupi nije našao Kristijan Šmit koji je prekršio pomenuti Ustav? Kako je preuzeo ulogu zakonadavca, uprkos onome što jasno piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu?
– To se pogotovo ne može zaključiti ni analizom bonskih ovlašćenja ili Bonske deklaracije, da budem precizniji. Prvo zbog toga što bonska deklaracija i nije nikakav pravni akt, a drugo zbog toga što se čak ni njome visokom predstavniku nije dalo to ovlašćenje da donosi zakone – rekao je Goran Marković, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prenosi RTRS.
Ali ko je zapravo visoki predstavnik? Ne pitaju se to samo pravnici. Mogućnost da Kristijan Šmit u sudnici odgovori na to pitanje spriječila je Sena Uzunović, u čiju su zaštitu ranije, a naročito sada, stali brojni federalni mediji, analitičari, političari, ukazujući na, kako tvrde, ogroman pritisak koji trpi, kaže Nenad Kecmanović.
– Čak i ozbiljni bošnjački pravnici upozoravaju da je sudija urušila suđenje kada je odbila zahtjev odbrane da pozove krunskog svjedoka Šmita da dokaže da je zaista visoki predstavnik. Ako osudi Dodika, može da dobije viši vojni čin, ali ostaće zabilježena u analizama pravosuđa kao paradigma neznanja i nemorala. Ako presudi suprotno –”kuku joj se kod svojih – poručuje Nenad Kecmanović,profesor emeritus.
Da li će Uzunovićeva uvažiti činjenicu da ne postoji dokaz o legitimnosti Šmita kao visokog predstavnika? Kao i to da sporno zakonsko rješenje nije stupilo na snagu na dan potpisivanja ukaza i objave akata koje je izglasala Narodna skupština Republike Srpske u Službenom glasniku? Pravo na jednoj, dok je bh. pravosuđe svojim odlukama do sada potvrdilo više puta da je na drugoj strani.
