Pravnici pojasnili scenario: Da li će kriminalizacija klevete “preživjeti” u Ustavnom sudu BiH
16.01.2024. | 09:10Ustavni sud BiH u četvrtak odlučuje o ustavnosti novih odredaba Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim je, između ostalog, kriminalizovana kleveta, ali čak i da odluči da sporne odredbe nisu ustavne, pitanje ja kako bi to tumačilo pravosuđe u Srpskoj.
Tim riječima pravnici pojašnjavaju scenario koji bi se za dva dana mogao dogoditi u Ustavnom sudu BiH, a nakon što je Denis Zvizdić, aktuelni zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, krajem avgusta 2023. predao zahtjev za ocjenu ustavnosti člana osam Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Srpske, koji se zapravo odnosi na novo krivično djelo protiv časti i ugleda.
Taj predmet spojen je sa zahtjevom 14 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH za ocjenu ustavnosti i drugih odredaba Krivičnog zakona Republike Srpske.
Na pitanje kako bi postupalo pravosuđe u Srpskoj u slučaju da Ustavni sud BiH sporne odredbe ocijeni neustavnim, a u kontekstu neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH u Srpskoj, stručnjaci kažu da je odgovor teško dati. Aleksandar Jokić, banjalučki advokat, kaže da bi procjena bila na sudovima i tužilaštvima u Srpskoj.
“Negdje sam stanovišta da bi vjerovatno pravosudne institucije prihvatile odluku Ustavnog suda na način da se ne bi primjenjivale izmjene i dopune Krivičnog zakonika”, ističe Jokić za “Nezavisne novine”.
Siniši Vukeliću, predsjedniku Kluba novinara Banjaluka, bilo bi draže da je o ovom pitanju odlučivao Ustavni sud Republike Srpske, odnosno da je pokazao veću ažurnost, ali još nema ni naznake kada će razmatrati apelaciju koja je podnesena zbog izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske.
“Prvo, radi se o zakonu koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske, a drugo, prema našim pravnim savjetnicima koje smo angažovali, Ustav Republike Srpske mnogo detaljnije obrađuje pitanje ljudskih prava nego Ustav BiH. Treće, bojim se da će zbog cijele ove političke situacije, a u vezi sa nedostajućim sudijama Ustavnog suda BiH, to dobiti političku konotaciju, koju svakako želimo da izbjegnemo, jer ovo nije političko pitanje, nego se radi o osnovnim ljudskim pravima koja moraju biti zagarantovana ustavima na svim nivoima u BiH”, rekao je Vukelić.
Preostalo je, dodaje, da se vidi šta će se desiti na sjednici Ustavnog suda BiH, ali i ponovo apeluje na Ustavni sud Republike Srpske.
“Ponovo apelujem da uzme u razmatranje našu apelaciju i donese odluku kojom je prihvata i uđe u proces ocjene ustavnosti donesenih izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske”, naveo je Vukelić za “Nezavisne novine”.
I Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kaže da nam preostaje da vidimo kakvu će odluku u četvrtak donijeti Ustavni sud BiH. Međutim…
“Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je stava da bi kleveta trebalo da bude dekriminalizovana u svim zemljama Evrope, ali to još nije urađeno. Sada je na Ustavnom sudu BiH da donese odluku na koji način BiH treba tu da postupa”, naveo je Lučka.
Sa druge strane, Ministarstvo pravde Srpske održavanje plenarne sjednice Ustavnog suda BiH, koja je zakazana za četvrtak, ocjenjuje krajnje neprihvatljivim, jer u njegovom radu ne učestvuje nijedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske, kako to Ustav BiH predviđa. Iz Ministarstva kažu da “Ustavni sud BiH nema pravni legalitet niti legitimitet za donošenje bilo kakvih odluka, pa ni odluke koja se odnosi na Krivični zakonik Republike Srpske”.
I pravnik Milan Petković kaže da će Ustavni sud BiH donijeti odluke koje neće imati nikakav legitimitet, jer su sudije ovog suda protivpravno izmijenile pravila i omogućile da same mogu donositi odluke bez srpskih sudija.
“Takve odluke Republika Srpska neće prihvatati”, rekao je Petković.
Zvizdić je, podsjetimo, nakon podnošenja apelacije pojasnio da je Ustavnom sudu BiH uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta.
“Takav zakon imao bi u primjeni negativne posljedice po slobodu govora na teritoriji cijele BiH, a posebno bi otežao rad medijima”, naveo je Zvizdić.
