Pravnik iz Novog Grada nudi rješenje za Trgovsku goru
18.09.2021. | 10:44Iako je u oktobru prošle godine Savjet ministara BiH na zahtjev Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH imenovao Pravni tim za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, još nisu poznati rezultati rada ovog tima.
Sa druge strane, izrevoltirani građani iz Novog Grada počinju sa formiranjem pravnih mišljenja, s obzirom na to da je izostanak rezultata rada Pravnog tima nakon čak deset mjeseci nešto krajnje zabrinjavajuće.
Tako je Aleksandar Janković, pravnik iz Novog Grada, na poziv Udruženja “Green team” iz tog grada uradio dokument “Pravni osvrt na mogućnosti BiH povodom namjere Republike Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne ‘Čerkezovac’ u hrvatskoj opština Dvor”.
U razgovoru za “Nezavisne novine” Janković ističe da je dokument izrađen na osnovu javno dostupnih informacija i dokumentacije na osnovu onoga do čega je on kao pojedinac došao bez većih problema.
“Vjerujem da je ovaj dokument u suštini ono što bi naš famozni Pravni tim, koji ima sve moguće resurse, a koji je u blokadi praktično od formiranja, trebalo da uradi. Pa, evo, stavljam im ovo na raspolaganje. Nadam se da će im biti od koristi”, kazao je Janković i istakao da je vremena sve manje.
“Svi se slažemo i u tome da BiH nedovoljno i pasivno brani svoja međunarodnim konvencijama garantovana prava. Ovo je prvorazredno bilateralno otvoreno pravno pitanje i kao takvo ga treba posmatrati i isticati”, pojašnjava Janković.
Ističe da su Republici Hrvatskoj do izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori na lokalitetu bivše kasarne “Čerkezovac” praktično ostala još samo dva koraka.
“To su studija procjene uticaja na okolinu i pribavljanje tehničke dokumentacije. Ovi koraci će, ukoliko BiH oštro ne reaguje, biti relativno brzo ispunjeni već tokom 2022. godine”, kazao je Janković.
Kako je rekao, 2023. godina je, po planovima Hrvatske, određena za godinu u kojoj će početi preuzimanje svog dijela radioaktivnog otpada (RAO) iz Nuklearne elektrane Krško.
“Zato sam na kraju ovog dokumenta zaključio da bi trebalo razmotriti mogućnost slanja zvanične ponude pomoći Republici Hrvatskoj u iznosu od 50-100 miliona evra radi izgradnje odlagališta na drugoj lokaciji ili radi reaktiviranja pregovora sa Slovenijom o smještaju hrvatskog dijela RAO iz Nuklearne elektrane Krško u mjestu Vrbine, u odlagalištu koje je Slovenija već izgradila po svim standardima i nudila Hrvatskoj smještaj njenog dijela otpada”, pojašnjava Janković.
Kako je rekao, ovo bi bila nova inicijativa i strategija koju Hrvatska ne bi mogla tek tako da odbije, a potrebno je upoznati sve institucije Evropske unije, Savjeta Evrope, kao i UN.
Mario Crnković iz Udruženja “Green team” kaže da bi, uzimajući u obzir širu sliku odbrane Trgovske gore, Pravni tim trebalo da bude jedan od najfunkcionalnijih segmenata, ne umanjujući važnost Ekspertskog tima i drugih relevantnih aktera. Odbrana interesa građana i zaštita životne sredine pravnim mehanizmima je nešto što je prioritet.
“Problematika deponovanja radioaktivnog i drugih opasnih otpada na Trgovskoj gori je najveći postratni izazov sa kojim se susreće BiH. To je nešto gdje se izostanak rezultata ni po koju cijenu ne smije tolerisati, tako da u skladu s tim ‘Green team’ pozivam nadležne na što hitnije reagovanje, predsjedavajućeg Pravnog tima na ostavku, a ostale članove Pravnog tima koji okuplja dovoljno kvalitetnih pojedinaca, da ispune dodijeljene radne zadatke te da pokrenemo pravne korake odbrane interesa građana BiH”, kazao je Crnković.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uputio je nedavno urgenciju za intenziviranje aktivnosti Pravnog tima.
“Nezadovoljan sam stepenom realizacije obaveza Pravnog tima, posebno uzimajući u obzir činjenicu da Ekspertski tim, u skladu sa svojim zaduženjima, aktivno radi na ispunjavanju postavljenih ciljeva i zadataka te kontinuirano komunicira sa nadležnim tijelima u Hrvatskoj o predmetnoj problematici”, naveo je Košarac.