
Pravobranilaštvo BiH ima pune ruke posla: Greške u sistemu izvlače milione maraka FOTO
18.03.2025. | 09:55Pravobranilaštvo BiH lani je imalo više posla nego godinu ranije, a i posljednje evidencije o epilogu parničnih predmeta, gdje je zastupalo institucije na zajedničkom nivou vlasti, pokazuju da oni, iz redova tamošnjih službenika koji se odluče da tuže BiH i na taj način ostvare svoja prava u tome uglavnom i uspijevaju zbog grešaka u sistemu i propusta.
Na adresu Pravobranilaštva BiH od januara do kraja decembra 2024. godine je stiglo blizu 3.600 novih predmeta, što je nešto više nego 2023, tako da je, sa onima koji su preneseni iz prethodne godine, imalo u radu 6.872 spisa.
Nezavršen ih je, kako piše u njihovom izvještaju o radu u 2024. godini, koji su uputili u parlamentarnu proceduru na nivou BiH, ostao 3.871, a iz Pravobranilaštva su ponovili da pitanje okončanja predmeta ne zavisi isključivo od njih, već od efikasnosti sudova i drugih nadležnih u BiH i na adresama gdje zastupaju BiH i njene institucije.
Jedina vrsta predmeta u kojima okončanje zavisi samo od njih su, navode, davanje pravnih mišljenja i pravno savjetovalište, a nadležni su za parnične, upravne i izvršne predmete, vansudsko poravnanje i druge, piše Glas.
Najzanimljivija tabela je, ipak, već godinama ona koja se odnosi na parnične predmete u kojima su zastupali BiH i njene institucije u sporovima koje su pokrenuli oni koji su zapravo zaposleni u nekima od njih.
U radu su lani imali 1.636 parničnih predmeta čija je ukupna vrijednost dostigla 489 miliona maraka.
– Novčana vrijednost spora riješenih 150 parničnih predmeta tokom 2024. godine u korist BiH je 29,3 miliona, a onih 111 koji su riješeni u korist druge strane 2,3 miliona maraka – navedeno je u izvještaju.
Izgubljeni predmeti su, naime, sporovi između tih stranaka i zastupanih institucija BiH koji su ranije nastali i u kojima su sudovi u postupcima utvrdili da su povrijeđena prava tih stranaka, usljed čega su donesene parnične presude u njihovu korist.
– Pravobranilaštvo po pravilu nema mogućnosti da utiče na ishode ovih sporova zbog ranije sudske prakse – tvrde na toj adresi.
Od predmeta okončanih u korist druge strane gotovo polovina se odnosi na četiri vrste spora. To su postupci po tužbama službenika u pravosuđu radi isplate naknada za prevoz, topli obrok, odvojen život i troškove smještaja, slijede oni koji su došli iz vojnih redova, odnosno od strane pripadnika Oružanih snaga (OS) BiH po osnovu razlike plata između ličnog i formacijskog čina te obavljanja poslova drugog radnog mjesta. Preostale dvije vrste se odnose na neosnovano lišenje slobode i na parnične postupke po tužbama zavoda zdravstvenog osiguranja za refundiranje naknade za bolovanje preko 42 dana.
– Oko dvije trećine predmeta koji su riješeni u korist druge strane se odnose na sporove koji nastaju kao posljedica sistemskih nedostataka i u kojima su sudovi zauzeli stavove i utvrdili sudsku praksu da iste rješavaju na taj način – piše u dokumentu.
U Pravobranilaštvu su podsjetili da su, kada je riječ o tužbama iz pravosuđa, stvari riješene odlukom Ustavnog suda BiH još iz 2013. i 2014. na osnovu kojih je nekoliko godina kasnije Parlamentarna skupština BiH izmijenila Zakon o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama. Međutim, tokom 2023. i 2024. su donesene još dvije odluke u Ustavnom sudu BiH, koje nisu uvedene još u zakon te je i po tom novom osnovu tužena BiH.
S druge strane svi predmeti, njih 48 koliko je lani okončano, a u kojima su tužioci bili pripadnici OS BiH, su i riješeni u njihovu korist.
– Sud BiH je pravni osnov za te odluke našao u odredbama Zakona o službi u OS, kojima je uređeno pravo na razliku plate u slučaju obavljanja poslova čiji opis podrazumijeva niži čin od ličnog čina pripadnika tih snaga i obavljanja poslova drugog radnog mjesta – navedeno je u izvještaju.