Predloženo da prestanu važiti zakoni o Sudu i Tužilaštvu BiH

04.11.2023. | 09:30

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić uputio je u parlamentarnu proceduru prijedloge zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu i Zakona o Tužilaštvu BiH.

Kojić je prethodno naveo da smatra da je to jedini adekvatni odgovor na neustavne pokušaje zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denisa Zvizdića u vezi s ovim zakonima.

“Inicijativa Zvizdića o navodnom vrhovnom sudu BiH zaista je odstupanje od dogovora koji su bili u vezi sa uspostavljanjem apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluci”, dodao je Kojić.

On je rekao da je očigledno da Zvizdić želi da uspostavlja nešto što je neustavno i da na taj način izađe iz okvira svega što bi trebalo da bude predmet dogovora i onoga što je među 14 prioriteta EU, ali to sigurno nije Zakon o Sudu BiH.

Prema Kojićevim riječima, upućivanje u proceduru ova dva zakona zaista je poštovanje Ustava BiH, jer ni Sud niti Tužilaštvo nisu ustavna kategorija.

Zvizdić je, podsjetimo, u četvrtak naveo da je uputio u hitnu proceduru lex specialis zakon o vrhovnom sudu BiH.

“Uputio sam u hitnu proceduru lex specialis zakon o vrhovnom sudu BiH, kako bi ispunili jedan od 14 prioriteta EU kojima se traži uspostava pravosudnog tijela koje će osigurati dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH. Time se postiže veći stepen pravne sigurnosti i vladavine prava”, naveo je Zvizdić.

Inače, u obrazloženjima prijedloga, koje je Kojić u parlamentarnu proceduru uputio u petak, navodi se da je ustavni osnov za njihovo donošenje sadržan u odredbi prema kojoj je Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona, a ne visoki predstavnici nametanjem odluka.

U obrazloženju Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH navodi se da je ova institucija osnovana nametnutom odlukom bivšeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna.

On se pozvao na član 5 Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma u kojem je propisano da on ima nadležnost, odnosno autoritet za konačnu interpretaciju, tj. tumačenje Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja (Aneks 10) i stav XI 2. zaključaka Savjeta za implementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine i u kojem je Savjet pozdravio namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja.

U obrazloženju Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH naglašava se da je ova institucija osnovana nametnutom odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča, koji se, takođe, pozvao na iste akte kao i Ešdaun.

Iz svega, istaknuto je, proizlazi da su visoki predstavnici protivpravno na osnovu Aneksa 10 i takozvanih bonskih ovlašćenja osnovali Tužilaštvo i Sud BiH.

“Niti Aneksom 10 niti takozvanim bonskim ovlašćenjima nije predviđeno pravo visokog predstavnika da preuzima ulogu zakonodavca i ustavotvorca, te da osniva institucije kako na nivou BiH, tako i na entitetskom nivou. Članom 5 Aneksa 10 definisano je da visoki predstavnik ima autoritet za konačnu interpretaciju Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja (Aneks 10), odnosno da on ima ovlaštenje da tumači samo Aneks 10 Dejtonskog sporazuma, a ne cijeli Dejtonski sporazum”, naglašava se u obrazloženju.

U obrazloženju se, između ostalog, naglašava da su ovi prijedlozi zakona o prestanku važenja zakona o Sudu i o Tužilaštvu BiH zasnovani na principima: ustavnosti, pravne sigurnosti i načelu prava na jednakost građana pred zakonom.