Predsjednica uvjerava: Briga za ljudske živote je prioritet institucija Srpske

28.10.2020. | 12:36

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da će na današnjem sastanku zvaničnika Srpske i predstavnika institucija sa republičkog i lokalnog nivoa, zdravstvenog sektora i nadležnih službi biti razmatrana trenutna epidemiolška situacija, a u okviru nje analiza trenutnog stanja, osposobljenost zdravstvenog sektora, rad nadležnih službi, kao i analiza postojećih mjera i razmatranje eventualnih narednih koraka, kao i svi drugi aspekti koji su važni za ovu temu.

“Vidimo da je stanje alarmantno širom svijeta, naravno najviše pratimo stanje u našem okruženju. Vidimo takođe da se pojedine mjere vraćaju na snagu s namjerom suzbijanja pandemije. Prioriteti su, naravno, prvenstveno zaštita ljudskih života i javnog zdravlja, a uz to i ekonomija, odnosno očuvanje privrede”, istakla je Cvijanovićeva u intervjuu Srni. Na pitanje da li je zdravstveni sektor u stanju da se izbori sa krizom, predsjednik Republike je rekla da je zdravstveni sektor pod ogromnim pritiskom, a najviše zdravstveni radnici.

“Pod pritiskom su i pacijenti koji imaju potrebu za zdravstvenom zaštitom i raznim intervencijama, a sad se to čini u posebnom režimu. Kao što je poznato, u kontitnuitetu se preduzimaju brojne mjere da bi se obezbijedila adekvatna osposobljenost, opremljenost i snabdijevanje našeg zdravstvenog sektora, uključujući i opremanje dodatnih bolničkih kapaciteta.

Izdvojili smo ogromna sredstva da bi se obezbijedila dodatna dezinfekcija obrazovnog i radnog prostora i cijeli niz drugih stvari. Da bi zdravstveni sektor izdržao teret ove krize, tome služe i razne mjere, ali i apeli da ih se pridržavamo. Naravno, živi smo ljudi, i svako može pogriješiti ili zanemariti određenu mjeru, ali to treba da su izuzeci, a ne opšte pravilo”, istakla je Cvijanovićeva. Govoreći o tome da li su mjere podrške privredi dale efekte, predsjednik Republike je ocijenila da je Vlada u značajnoj mjeri intervenisala prema privredi, odnosno, privatnom sektoru da bi se sanirale posljedice pandemije ili olakšalo preživljavanje privrednih subjekata i radnih mjesta građana zaposlenih u ovom sektoru.

“Intervencija je išla i prema lokalnim zajednicama, da bi im se nadomjestila sredstva koja su izgubili usljed pandemije. Uz to, ogromna finasijska podrška je išla prema zdravstvu, ali i korisnicima u svim drugim oblastima pogođenim pandemijom, zato su i kreirani posebni programi podrške i privrednim subjektima i lokalnim zajednicama. Da nije bilo tih mjera, ogroman broj radnih mjesta bi bio izgubljen”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li Republiku Srpsku očekuju neke nove mjere s obzirom na činjenicu da se širom svijeta, usljed pogoršane epidemiloške situacije, vraćaju mjere i ograničenja, Cvijanovićeva je rekla da pored onih koje se odnose na nošenje zaštitinih maski i ograničenja u pogledu okupljanja ljudi, u prethodnih nekoliko dana uvedene su ili vraćene neke restrikcije, uključujući i skraćeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata i, kako je naglasila, veoma nerado, mjeru koja se odnosi na privremeno zatvaranje škola.

“To naravno nisu nimalo popularne mjere, ali dužnost institucija je da utvrđuju prioritete i da djeluju. Jasno je da to podrazumijeva da se donose i nepopularne mjere ako one imaju svrhu. Pažnja i briga kako za djecu, tako i za naše najstarije stanovnike i ranjive kategorije je i dalje prioritet. A, da bi o nama svima imao ko da brine, prioritet su naravno, i zdravstveni radnici.
Da smo svi spremni da kritikujemo i negodujemo – jesmo, jer svi i jesmo promijenili način života i nikome se od nas ne sviđa što sad moramo ovako da živimo”, rekla je predsjednik Republike.

Što se tiče ugostiteljskih objekata, navela je Cvijanovićeva, intervencija po pitanju radnog vremena je bila minimalna u poređenju sa drugima i u okruženju i u Evropi.

“Ima zemalja gdje je na snazi potpuna blokada rada ovakvih objekata, ne samo skraćeno radno vijeme za sat ili dva. Znamo da okupljanja u ovakvim mjestima mogu biti rizična, ali smo svjesni i potrebe da se, uz zaštitu zdravlja, očuvaju i radna mjesta u ovom sektoru i vjerujemo da uz striktno poštovanje pripisanih mjera stvari mogu biti pod kontrolom. Dakle, stvar je u poštovanju mjera i kontroli od nadležnih organa”, istakla je Cvijanovićeva.

Što se tiče privremenog zatvaranja škola, Cvijanovićeva je ponovila da je ta mjera nerado donesena, ali da tu treba uzeti u obzir nekoliko stvari.

“Prvo, prema onom što su nam saopštavale nadležne institucije, škole nisu označene kao problematična mjesta sa aspekta širenja virusa, ali s obzirom na značajno pogoršanu epidemiološku situaciju u zajednici, a to znači i u brojnim porodicama, procjena je bila da se privremeno obustavi nastavni proces da bi se dodatno analizirala situacija, jer nam je, kao što sam rekla, zdravlje djece prioritet.

Što se tiče kritika koje dolaze na račun zatvaranja škola, mislim da svaki odgovoran roditelj želi da bude što je moguće više siguran da su im djeca zaštićena u školama. A, isto to je i namjera institucija prilikom donošenja mjera. Jasno je da to predstasvlja problem u organizovanju porodičnog života i da djeci jeste mjesto u školama, zato je i ova mjera privremenog karaktera, nadam se kao i sve drugo što sada preduzimamo, a nikada ranije nismo bili prinuđeni da činimo”, naglasila je Cvijanovićeva.

Na konstataciju Srne da pojedinci kritikuju da pri donošenju mjera nije poštovana struka, predsjednik Republike je istakla da niko nije donosio bilo koju mjeru iz hira, već nastojeći da se sanira već učinjena šteta ili preduprijedi potencijalna opasnost.

“To je slučaj i sa školama. Zato vjerujem da institucije prilikom donošenja odluka moraju daleko šire sagledavati stvari nego da se rukovode time što neko danas kritukuje zatvaranje škola, a sutra bi u, ne daj Bože, pogoršanoj situaciji među đačkom populacijom, kritikovao to što škole nisu zatvorene. Struka se konsultuje, naravno, ali tu postoji i nešto što se zove opšta odgovornost. Postoji i još jedan problem, a to je da i struka ima još mnogo nepoznanica, kao i to što niko ne zna koliko će sve ovo još trajati. Zato je i teško upravljati krizom”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da, ipak, moramo svi znati da postoje stvari koje mogu olakšati situaciju i zato se na njima insistira.

“Znamo da potpuno zatvaranje ne mogu preživjeti ni mnogo jači i razvijeniji od nas, zato tražimo rješenja, kao i druge zemlje, kojima bi se napravio koliki toliki balans u okviru donesenih mjera”, zaključila je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.