Premijer RS: Nisam pomišljao na ostavku u vezi sa optužbama za kiseonik

11.05.2022. | 23:00

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da u momentu kada su se pojavile optužbe da se u vrijeme epidemije virusa korona u Srpskoj koristi neodgovarajući kiseonik nije pomišljao da podnese ostavku, ali i da ga je pogodila nepravda od ljudi koji su tokom cijelog vremena epidemije bili “u mišijoj rupi”.

“Nisam ja čovjek tog mentalnog sklopa, nego sam od onih ljudi koji kažu `trebate se povući sa scene kada ste najjači`. Reći da Republika Srpska koristi štetan kiseonik po zdravlje ljudi, da koristi industrijski kiseonik, da time nanosi štetu zdravlju, da `neko ubija svoje ljude`, to je nešto što ne možete da oprostite i onda se zapitate da li je to moguće?”, rekao je Višković večeras za RTRS.

On je istakao da su takve optužbe mogle doći jedino od monstruma, ali i da nakon što se ispostavilo analizama da je kiseonik odgovarajućeg kvaliteta, nije likovao, nego mu je bilo drago što su opovrgli to što je neko “servirao”.

“U tom momentu bio sam presrećan kao čovjek da potvrdimo da je kiseonik odgovarajućeg kvaliteta, iako se isti koristio od 1975. godine”, rekao je Višković i istakao da su tada pokazali da su građanima obezbijedili kiseonik koji odgovara medicinskom i čija je čistoća bila daleko veća nego što je propisano zakonom.

Na pitanje koliko su virus korona i dešavanja u Ukrajini uticali na budžet i zaduženost, Višković je odgovorio da realno stanje najbolje ilustruje činjenica da je u Republici Srpskoj aprilska penzija isplaćivana 4. i 5. maja, iako je 10. u mjesecu rok za isplatu.

“Redovno isplaćujemo plate, sva davanja iz budžeta, sve podsticaje, subvencije, penzije i po tome se vidi da je budžet stabilan. Servisiramo sve svoje obaveze i prije rokova”, rekao je Višković.

Premijer je istakao da je u budžetu za ovu godinu planirano 150 miliona KM za investicije i da će početkom juna, na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, ići sa rebalansom budžeta.

On je podsjetio da se od maja za 10 odsto povećavaju plate u javnom sektoru za 56.000 radnika, penzije, boračka i socijalna davanja, a ovo je jedina Vlada u okruženju koja to čini.

“Imamo realne izvore za to što radimo, jer da nemamo ne bismo to ni radili. Javni dug Republike Srpske danas je 51,7 odsto, a limit je 60 odsto bruto društvenog proizvoda /BDP/, a ukupni dug je 42 odsto BDP-a, dok je limit 55 odsto”, rekao je Višković.

Govoreći o zahtjevu sindikata da se u javnom sektoru, pored povećanja plata, posebno isplaćuju regres i topli obrok za 56.000 radnika, Višković je rekao da je riječ o više od 180 miliona KM godišnje, što Vlada ne može servisirati.

“Mi isključivo možemo prihvatiti ono što možemo servisirati. Bio bih neodgovoran i loš čovjek da prihvatim obavezu i sutra to nemam odakle da isplatim”, rekao je Višković.

On je rekao da priča da će neko dobiti povećanje od 20 KM nije tačna, jer je minimalna plata u Republici Srpskoj 590 KM i ona će rasti za 10 odsto.

“Ta priča je bila pred Sindikatom i Vladom – idemo li na izmjenu platnih koeficijenata. Ako da, onda se ide u Skupštinu, budući da se mora usvojiti zakon. On se objavi i stupi na snagu u mjesecu ispred mjeseca za koji važi, što znači da u maju mora biti usvojen i objavljen i stupiti na snagu kako bi se primjenjivao od juna, a isplata će biti u julu”, pojasnio je Višković.

Kod promjene cijene rada je odluka Vlade sa sindikatom i samo se mijenja onaj dio u kolektivnom ugovoru gdje cijena rada nije 100, već 110 KM.

“Mi smo, cijeneći inflaciju, položaj naših ljudi, htjeli da idemo brže i da to važi već od majske plate, penzije, čija isplata je u junu. Samo nam je to bila vodilja”, napomenuo je Višković i podsjetio da je tako bilo i sa donošenjem budžeta i setom zakona vezanim za njega, kada je bio pristup da se, primjera radi, plate do 1.000 KM povećavaju pet odsto, a veće od 1.000 KM tri odsto.

On je napomenuo da su ograničavajući faktor bili vrijeme i brzina, zakonske procedure.

“I tu se Sindikat usaglasio sa nama, što se vidi i po potpisima. Svoj potpis nije stavili predsjednici Sindikata MUP-a i Sindikat uprave i lokalne samouprave”, rekao je Višković.

SRPSKA PRODAJOM VIŠKOVA STRUJE MOŽE OSTVARITI BENEFITE

Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da cijene sa svjetske berze omogućavaju Srpskoj da viškove struje proda, ne više za 80 evra po megavat-času, već po 200 evra, te da za manju količinu izvezene energije ima veće benefite.

On je naveo da privreda u Srpskoj ima ubjedljivo najnižu cijenu električne energije.

“Primjera radi, `Elektroprivreda` Federacije BiH /FBiH/ je `Mitalu` iz Zenice dala ugovor za ovu godinu na cijenu od oko 170 evra po megavat-času. U Srpskoj je cijena za našu privredu 53 evra, onda znate o čemu govorim”, rekao je Višković i ukazao da bi i to federalno preduzeće moglo da kupuje struju iz Srpske, budući da je riječ o otvorenom tržištu.

On je za RTRS ponovio da je cijena električne energije u BiH najjeftinija u regionu, kao i cijena nafte i naftnih derivata.

Višković je smatra da bi najmanje jednom godišnje trebala da bude održavana zajednička sjednica vlada Republike Srpske i FBiH, kao i bar jedna sa Savjetom ministara, te da se na njima kandiduju sva ona pitanja bitna za sve građane.

On je ukazao da u BiH treba da se sarađuje i dogovara u interesu svih, te podsjetio da su iz Republike Srpske potekle dvije-tri ideje dobre za sve, koje su usaglašene i sa Vladom FBiH.

“Čak su za mjeru zabrane izvoza oblove građe iz BiH bili i svi kantoni. To je došlo i na Savjet ministara, kada su trojica ministara iz bošnjačkog naroda glasala protiv. U čijem interesu oni rade, glasajući protiv interesa BiH i drvoprerađivača?”, upitao je Višković.

Višković smatra da je u BiH već trebalo da se riješi pitanje akciza, te istakao da često žali zašto je nemoguće imati sva ovlaštenja u svojim rukama, već zavisiti od nekog drugog, dok se, sa druge strane, odgovornost ne dijeli ni sa kim.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske predložila Narodnoj skupštini, koja je prihvatila i proslijedila u parlament u BiH, ali se ne zna šta će biti.

Višković je, govoreći o požaru u Investiciono-razvojnoj banci /IRB/, rekao da je riječ o materijalnoj šteti na objektu i da po tom pitanju nema mjesta spekulacijama.

“Zakonske procedure su jasne i predviđaju da se dokumentacija čuva na izdvojenim lokacijama, u protivpožarnim sefovima… Tužilaštvo radi svoj posao. Uvijek sam bio legalista i smatram da svako treba da odgovara za ono što radi”, rekao je Višković.