Prijedlog upućen po hitnom postupku: HDZ predložio zakon kojim bi se i u ličnu kartu upisivala nacionalnost

07.04.2022. | 11:21

Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.

Prijedlog je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave, a predviđa da se  svaki punoljetni građanin BiH (za maloljetne osobe to bi radili roditelji), izjasnio u ovlaćenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi ostalih, objavio je Kliks.

Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu ili na svaki dokument po želji pojedinca.

Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi ostalih.

HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na lični zahtjev.

HDZ predlaže da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod učestvovanja u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na konkurs taj podatak instituciji gdje se konkuriše morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. Ako onaj ko konkuriše ranije nije upisao te podatke u ličnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, to bi  morao uraditi naknadno.

Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon sticanja punoljetstva, odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.

Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.

Prema predloženom zakonu osoba kada se rodi i roditelji joj u lične dokumente upišu pripadnost konstitutivnom narodu i osoba na osnovu toga ostvaruje svoja građanska prava, kasnije ima jednom priliku da to promijeni nakon što osoba postane punoljetna.