Put u EU: BiH je danas gdje je Hrvatska bila prije 20 godina

15.12.2024. | 18:39

Hrvatska je trenutno 20 godina ispred BiH kada je u pitanju odnos sa EU.

Naime, prednost Hrvatske u odnosu na BiH nije samo činjenica da je zemlja već članica, a BiH nije, nego i to da se BiH danas nalazi tamo gdje je Hrvatska bila prije 20 godina.

Hrvatska je kandidat za članstvo postala 2004. godine, a BiH je to uspjela tek prije godinu dana, i to uz veliko gledanje kroz prste od strane Evropskog savjeta i Evropske komisije, prenose Nezavisne.

Osim toga, sami pregovori su za Hrvatsku tekli znatno brže nego što je to slučaj s BiH. Primjera radi, Hrvatska je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU potpisala 2001. godine, a taj sporazum BiH je s EU potpisala 2008. godine. Iz ovoga se vidi da zaostatak u tom periodu nije bio toliko veliki, samo sedam godina. Međutim, razlika se primjećuje čim se vidi da je u Hrvatskoj ovaj sporazum stupio na snagu 2005, a u BiH tek deset godina kasnije, s tim da brojne odredbe još nisu u potpunosti provedene.

Ako se uzme da je danas evropski put BiH duplo sporiji nego evropski put Hrvatske, kao i činjenica da je Hrvatskoj trebalo šest godina od početka pregovora s EU o članstvu 2005. do završetka pregovora 2011, moglo bi se grubo reći da će BiH, ukoliko pregovori počnu sljedeće godine, odnosno godinu dana od dobijanja kandidature, organizovanjem prve međuvladine konferencije, biti potrebno minimalno 12 godina da pregovore završi, ne računajući konstantne blokade i opstrukcije koje se u BiH dešavaju na svakodnevnom nivou.

Pri tome, kako nam je rečeno prilikom nedavne posjete hrvatskim institucijama koje su učestvovale u pregovorima, u organizaciji Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, svakom godinom pregovori postaju teži i komplikovaniji jer se Pravna stečevina EU svake godine povećava dodatnim uredbama i sve striktnijim standardima koje treba usvojiti.

Na naše pitanje hrvatskim sagovornicima šta je za Hrvatsku bilo ključno za relativno brzo kretanje ka članstvu, rekli su nam da se sve na kraju svodi na edukovane ljude koji vode pregovore, ali i institucionalnu podršku i saradnju svih nivoa vlasti na tom putu, što nam je posebno naglasio Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske za pregovore Hrvatske s EU.

Prema njegovim riječima, za Hrvatsku je, na primjer, za veliku uspješnost apsorbovanja evropskih fondova u posljednjem budžetskom periodu bilo od ključne važnosti da su sva ministarstva, agencije i druga vladina tijela svoje aktivnosti koordinisali s kabinetom premijera.

Lovro Novoselac, načelnik Sektora za programiranje i koordinaciju EU fondova pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Republike Hrvatske, kaže da u sistemu za pregovaranje imaju zaposlenih oko hiljadu ljudi.

“Ako imate ljude koji godinama rade taj posao, onda je to velika prednost. Jako je bitno raditi ne samo na privlačenju novog kadra, nego i na zadržavanju starijeg i iskusnog koji može prenijeti znanje”, rekao je on.

Takođe, kako je istakao, ključno je bilo što je Hrvatska odmah nakon dobijanja kandidature u punom modu krenula na definisanje ključnih prioriteta i izradu plana kako će te pregovore voditi i povlačiti sredstva koja joj stoje na raspolaganju.

“Gradili smo prioritete, postajali smo sve pripremljeniji kako su se otvarale prilike, posebno u periodu 2007-2013, kada smo ušli u EU. Do tada smo razvili kapacitete i postali sukladno iskustvu koje smo stekli spremniji da reagiramo kvalitetno na ono što se nudi”, rekao je on.

Podsjetio je da je Hrvatska i za trenutni budžet u periodu 2021-2027. napravila precizan plan sa oko 60 mjera kako povlačiti sredstva, uz napomenu da je već provedena četvrtina svih planiranih aktivnosti.

Marko Perić, načelnik Sektora za upravljanje Interreg programima saradnje, ističe da bez ljudskih kapaciteta i motivisanog osoblja koje će predano raditi taj posao, uspješno pregovaranje s EU gotovo da nije ni moguće.

“Bez obučenih i kvalitetnih ljudi teško ćete se pomaknuti u tom procesu”, rekao je on.

Dodao je da je potrebno i konstantno edukovanje osoblja, a Hrvatska, iako je uspješno prošla proces pregovaranja i kasnije povlačenja sredstava iz EU fondova, i danas ima nedostatak ljudskih kapaciteta.

Svi naši sagovornici su nam istakli da je Hrvatska ne samo spremna, nego da već i pomaže BiH, ali da je važno da unutar BiH sistem dobro funkcioniše.