Raskol u Federaciji BiH: Hrvati podržavaju Šmitove odluke, Bošnjaci protestuju

25.07.2022. | 17:23

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, i Dragan Čović, lider HDZ BiH, pozdravili su danas namjeru Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, da nametne izmjene Izbornog zakona BiH, istovremeno naglašavajući da im je žao što ranije nije postignut dogovor te da se radi o minimalnoj ispravci greške prema Hrvatima, pišu Nezavisne.

Istovremeno, kao i prethodnih nekoliko dana, bošnjačke političke partije sa sjedištem u Sarajevu tvrde da neće dozvoliti nametanje izmjena Izbornog zakona, pozivajući svoje članstvo na proteste, koji bi trebali da budu održani u večernjim satima.

“Nije vrijeme da šutimo, da čekamo pognute glave. Mi zaslužujemo ni manje ni više od onoga što imaju građani EU”, rekao je Nermin Nikšić, lider SDP-a, dodajući da ne zna kako se došlo u ovu fazu, ali da se “dobro lobiralo kako bi se odluka donijela”.

Osim Nikšića i SDP-a, na proteste su pozvali i iz SDA, čiji je lider Bakir Izetbegović rekao da ne vjeruje da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona bez konsultacije sa parlamentom i parlamentarnim strankama.

“Poručio sam mu da to ne radi jer bi to bilo minsko polje i može naštetiti funkcionisanju Federacije BiH i može ugroziti svoj autoritet, a nama je potreban autoritet visokog predstavnika”, rekao je Izetbegović, koji je danas razgovarao sa Šmitom i kojeg je pozvao da se sretne sa zvaničnicima Parlamenta FBiH.

I sam Nikšić rekao je da je razgovarao sa Šmitom, koji mu je navodno u razgovoru “nagovijestio kako trenutno neće doći do nametanja novih izbornih pravila” te da će se o tome razgovarati nakon izbora.

“Drago mi je da je Šmit uvidio da je nametanje izmjena Izbornog zakona BiH u ovom trenutku kontraproduktivno”, rekao je Nikšić.

Osim ovih stranka na proteste su pozvale i ostale bošnjačke partije kao što su SBB BiH, Narod i pravda, Stranka za BiH, NES, gdje su istakli da je nedopustivo da svaki građanin neće moći birati koga hoće niti se može kandidovati.

S druge strane, Hrvati kažu da bi eventualno nametanje Izbornog zakona od strane Šmita bilo dobro te da taj proces treba privesti kraju i krenuti u drugačijoj atmosferi u predizbornu kampanju kako bi se izbjegla kriza.

“Možemo razumjeti da je ovo minimalni pokušaj ispravljanja grešaka prema hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović nakon što se kao lider HNS-a sastao sa Plenkovićem u Mostaru.

On je istakao da se dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH pokušao postići posljednje dvije godine te da se u tome nije uspjelo jer je želja Bošnjaka bila zadržati status kvo, u čemu su djelimično i uspjeli.

“Ono što imamo danas, bar što ja znam kada je u pitanju potencijalna namjera da se nematnu određene odluke, odluke će ići u pravcu da osiguramo demokratsku proceduru i da se nakon izbora mogu primijeniti rezultati, kako bi se do kraja godine mogla iskoristiti prilika za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU”, rekao je Čović.

On je rekao da BiH trebaju mir i atmosfera, istovremeno pozivajući “kolege iz Sarajeva da slijede ono što zagovaraju zadnjih deset godina”, odnosno da stvarno BiH treba da bude po mjeri svih naroda jer će ih svaki drugi put odvesti u politički sunovrat.

I sam Plenković istakao da je da je dijalog u BiH najbolji način da se dođe do prihvatljivih rješenja koja će zadržati i duh Dejtonskog sporazuma i Vašingtonskog sporazuma te da su “razotkrivajuće” reakcije stranaka, posebno iz bošnjačkog dijela.

“To, po mom mišljenju, dosta govori. Mi smatramo da je, prema onome što znamo, smjer koji je naumio zauzeti dobar i koristan za BiH”, rekao je Plenković govoreći o namjeri Šmita da nametne Izborni zakon BiH.

On je rekao da Hrvati žele vratiti dobre odnose sa Bošnjacima na nivou Federacije BiH te da je samo povjerenje između Hrvata i Bošnjaka, među političkim strankama, preduslov za sve ostalo.

O najavama da bi Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona danas je govorio i Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, koji je upitao šta je sa izborom člana Predsjedništva BiH, istovremeno ističući da će Hrvate još četiri godine zastupati “neko ko dva glasa nije dobio”.

“Visoki predstavnik ipak može, kad hoće. Nažalost, tu se ipak moram složiti sa Srbima i Dodikom (Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH) jer su u pravu – nije ga izabralo Vijeće sigurnosti”, rekao je Milanović.