Razne agencije na nivou BiH godišnje progutaju 58 miliona maraka

13.01.2021. | 08:14

Više od 58 miliona maraka poreskih obveznika u prosjeku se svake godine potroši na finansiranje rada raznih agencija na nivou BiH.

Većina tog novca ode na plate zaposlenih, na razne vrste naknada, stimulacije, putne i troškove održavanja, posebne usluge, ali i na zakup poslovnih prostora, negdje oko tri miliona KM, jer dio ovih agencija i dalje nema riješeno “stambeno pitanje”.

Primjera radi, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH već godinama za ovu namjenu izdvaja više od 2.264.000 maraka.

Sumirajući sve podatke može se zaključiti da 60-ak odsto od pomenutih 58 miliona ode na plate zaposlenih i stavku označenu kao “naknade za troškove”. Rekorderi po tom pitanju su iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, gdje čak 80 odsto budžeta ode za ove namjene. Nekada ni to nije dovoljno, pa recimo zaposleni u Agenciji za osiguranje BiH imaju i stavku “naknade članovima Upravnog odbora”, koja iznosi 470 maraka.

Prema revizorskim izvještajima o radu ovih agencija u 2019. godini, a među kojima su i one koje se bave antidoping kontrolom, forenzičkim ispitivanjem i vještačenjima, nadzorom nad tržištem, školovanjem i stručnim usavršavanjem kadrova, vidljivo je sa su i dalje prisutne neke stare boljke. Od nepoštovanja tenderskih procedura, nekontrolisanog trošenja sredstava, sumnjivih i spornih potraživanja. Doduše, ne u tolikom obimu kao nekih ranijih godina, ali ipak u dovoljnoj mjeri da neki od ovih izvještaja dobiju ocjenu “s rezervom”. Utisak je da je najviše nepravilnosti zabilježeno u Agenciji za statistiku, koja je samo na ime putnih troškova potrošila više od 128.000 maraka. Revizori su utvrdili da je bilo određenih nepravilnosti kod popravke vozila i izdavanja računa, ali i prilikom direktnih pogodbi i nabavki određene robe i usluga. Konstatovali su i da putne naloge nisu potpisivale “nadležne” osobe, ali i da je došlo do probijanja limita troškova za mobilne telefone. Slični slučajevi su primijećeni i kod Agencije za unapređenje stranih investicija, gdje su revizori utvrdili da je bilo određenih propusta i prilikom zapošljavanja novih radnika.

U Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje su otišli korak dalje pa su isplaćivali i stimulacije zaposlenim u iznosu većem od predviđenog. Interesantno, ali ni agencija simboličnog naziva “za prevenciju korupcije” nije se pokazala u najboljem svjetlu, a pogotovo u dijelu koji se odnosi na “kontrolu trošenja sredstava”.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je veliki dio ovih agencija formiran bez ikakve prethodne analize, te se zbog toga danas došlo u situaciju da država, a ni građani BiH, nemaju gotovo nikakvu korist od njih.

– Vjerujem da se pola toga novca baci u vodu. Zaposleni redovno dobijaju dobre plate, a u većini slučajeva ništa ne rade. Stoga je potreban hitan restart sistema, jer ovako više ne može. I bogatije države od nas bi bankrotirale – kaže Pavlović.

Održavanje jednog vozila 22.000 KM

Jedna od institucija koja se od svog osnivanja i nije baš proslavila svojim radom sigurno je i Komisija za koncesije BiH. Desetak zaposlenih “statista” državu godišnje košta više od milion maraka. U izvještaju za 2019. revizori su uočili i niz “sitnih” nepravilnosti u njihovom radu, pa čak i da su lica koja su imala uslove za penziju i dalje radila. Pored toga, revizori su upozorili i na ekonomsku neopravdanost održavanja vozila starog 13 godina. U tu svrhu izdvojeno je nevjerovatnih 22.000 maraka.