Regionu trebaju zamah i tješnji odnos s EU

14.09.2021. | 21:35

Zemljama zapadnog Balkana treba omogućiti značajniju ulogu i tješnje odnose s EU, a zamor proširenja, koji je evidentan, nikome ne donosi dobro i usporava sve procese.

Ovo je saopšteno iz Kabineta Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, nakon što se u Tirani sastao s Angelom Merkel, kancelarkom Njemačke, koja je u okviru svoje posjete zemljama zapadnog Balkana juče razgovarala i s Edijem Ramom, premijerom Albanije, Anom Brnabić, premijerkom Srbije, Zoranom Zaevom, premijerom Sjeverne Makedonije, Zdravkom Krivokapićem, premijerom Crne Gore, i Aljbinom Kurtijem, premijerom samoproglašenog Kosova.

Tegeltija je rekao i da je pandemija virusa korona podsjetila na značaj saradnje, solidarnosti i efikasnije koordinacije te da je i Berlinski proces regionalnu saradnju podigao na viši nivo i dao značajan doprinos ubrzavanju rješenja nekih pitanja.

“Proširenje EU na zapadni Balkan je dvosmjeran proces i potreban je novi impuls, kako procesu proširenja, tako i procesu pristupanja. Opšti je utisak da EU stvara iluziju otvorene politike proširenja, istovremeno držeći izglede za pristupanje što udaljenijim. Promjena ovakve politike bi bila impuls za dinamizaciju reformi”, rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da bi zemljama zapadnog Balkana trebalo omogućiti značajniju ulogu i učešće u procesima EU i tješnje veze s EU i prije formalnog ispunjavanja kriterijuma i uslova za članstvo.

“Zamor procesa proširenja, koji je evidentan, nikome ne donosi dobro i usporava sve procese”, naglasio je Tegeltija.

Merkelova je zahvalila premijerima i predsjedavajućem Savjeta ministara BiH što su došli na sastanak, istovremeno ističući da je željela da odvojeno posjeti svaku zemlju, ali da to nije bilo moguće.

“Planirala sam doći u svaku zemlju, ali to je bilo nemoguće i za to bi bilo potrebno tri do četiri dana. U trenutnoj situaciji to je mnogo i zato sam vam zahvalna što smo se okupili ovdje”, rekla je Merkelova, a prenose albanski mediji.

Ona je od lidera zatražila da ojačaju regionalnu saradnju u njihovoj težnji ka članstvu u EU. Pozdravila je inicijativu za saradnju, navodeći da što više bude saradnje – jači će biti Berlinski proces.

Berlinski proces je program čiji je inicijator bila Merkelova 2014. godine radi jačanja regionalne saradnje među zapadnobalkanskim državama.

“Sa geostrateške tačke gledišta, EU ili, konkretnije, Njemačka ima sopstveni interes u članstvu zapadnog Balkana u EU”, naglasila je Merkelova, navode “Nezavisne novine“.

Prema njenim riječima, EU mora da održi riječ i da iznova ne iznosi nove uslove jer nema nikakvog interesa, možda zbog određenih članica, da nastavi sa procesom proširenja. Ona je istakla da se time uzrokuje razočarenje koje ona može da shvati.

Prije Tirane, Merkelova je posjetila i Beograd, gdje je razgovarala s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, koji je nakon sastanka istakao da Srbija nikad neće zaboraviti koliko joj je Merkelova pomogla te da trenutno više od 70.000 radnika u Srbiji zapošljavaju poslodavci iz Njemačke.

S druge strane, Merkelova je nakon sastanka rekla da su Srbija i Njemačka kroz godine saradnje došle do otvorenog odnosa punog povjerenja te da je na tom putu postignut niz rezultata. Takođe, istakla je da je pred Srbijom i zemljama regiona dugačak put do članstva u EU, ali da je to zajednički cilj svih.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, komentarišući dolazak Merkelove u Beograd rekao je da je to znak da ona daje podršku Vučićevoj politici, što je, kako je rekao, “loše i daje loše signale”.

“Kao kompenzacija tom susretu odabran je susret s ostalima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret”, rekao je Komšić, dodajući da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.

Komšić je rekao da se od ozbiljne zemlje kakva je Njemačke i ozbiljne osobe kao što je Merkelova očekuje da su dobro informisani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku.

“Nemam dilemu da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje šta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu”, rekao je Komšić.

Korajlićeva na sastanku sa Merkelovom

Angela Merkel je razgovarala i sa predstavnicima civilnog društva iz država zapadnog Balkana, a BiH je predstavljala Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala BiH”.

Korajlićeva je rekla da ne može komentarisati sam sadržaj sastanka.

“Mogu da prokomentarišem da je pozitivna poruka da se Merkelova sastala sa civilnim društvom prije sastanka sa Vučićem. Vrlo je otvoreno razgovarala o problemima u regionu”, kazala je Korajlićeva.

Svaki učesnik sastanka imao je priliku da iznese probleme iz svoje države.

“Ja sam govorila o onome o čemu ‘Transparency International’ godinama govori: o problemima sa nedostatkom provođenja reformi, o opstrukcijama, o činjenici da ne samo da stojimo, nego smo nazadovali u svemu, a da u isto vrijeme ove reforme koje se ‘provode’ jednostavno idu u pogrešnom smjeru. Rekla sam i da bi međunarodna zajednica trebalo da obrati više pažnje na koji način pregovara i s kim pregovara te o kakvim rješenjima”, kazala je Korajlićeva.