SAD zaprijetile BiH: “Zaustavite trgovinu ljudima ili zaboravite na američke milione”

10.10.2020. | 20:24

Da li je BiH zaista zemlja u kojoj ljudima prijeti opasnost od modernog ropstva? Zvanični Vašington smatra da jeste i da državne institicije i pravosuđe ne čine dovoljno da se zaustavi trgovina ljudima

Upravo zbog toga SAD su nedavno ponovo priprijetile sankcijama prema BiH.

Na problem zbog trgovine ljudima odavno upozoravaju „domaće snage“, naročito civilno društvo, ali njih očigledno niko ne zarezuje, pa je stvar postala ozbiljna tek kada je američki ambasador u BiH Erik Nelson „lupio šakom o sto“, odnosno jasno rekao šta nam sleduje.

– Ukoliko Strategija BiH za borbu protiv trgovine ljudima ne bude implementirana, BiH će pasti na nivo tri na američkoj listi, što će je uvrstiti među zemlje koje ulažu najmanje napora u zaustavljanje trgovine ljudima – izjavio je nedavno Nelson.

Precizirao je da to faktički znači da, ako se BiH hitno ne uhvati u koštac sa ovim vidom organizovanog kriminala, slijedi potpuno ukidanje nehumanitarne, netrgovinske pomoći Vlade SAD Bosni i Hercegovini.

Noćni barovi

Ova situacija mnoge je podsjetila na onu od prije 20-ak godina, kada je BiH za dlaku izbjegla američke sankcije. Dogodilo se to zbog tolerisanja masovne i otvorene trgovine ženama radi prostitucije. Tek pod prijetnjom iz Vašingtona zatvoreni su noćni barovi, kojima je bila preplavljena BiH, a u kojima je cvjetala međunarodno organizovana prostitucija i bezočno izrabljivanje čak i djevojčica od 15 godina.

Danas nema barova i djevojaka iz Ukrajine i Moldavije, kojima su kriminalci trgovali na veliko, ali trgovine ljudima ima, a odgovora države nema. Na to su ukazali i učesnici konferencije „Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije u BiH“, koja je održana u Sarajevu u organizaciji Fondacije “Lara” iz Bijeljine.

Jedan od učesnika ove konferencije, Samir Rizvo, državni koordinator BiH za borbu protiv trgovine ljudima, pojasnio je da je jedan od ključnih problema, zbog kojih je Vašington reagovao na ovakav način, to što se krivična djela iz ove oblasti ne procesuiraju.

– Vlada SAD je imala primjedbe što u posljednjih godinu dana uopšte nije bilo procesuiranih slučajeva, niti novih presuda protiv trgovaca ljudima. Uz to, izostala je i odgovarajuća podrška žrtvama, jer dugo budžet BiH nije bio usvojen, pa nije bilo ni fondova za sigurne kuće – istakao je Rizvo.

Azerbejdžan

Da Vašington i Strazbur po ovom pitanju imaju sličan stav svjedoči i upozorenje Eleme Zahirović, voditeljke projekta „Prevencija i suzbijanje trgovine ljudima u BiH“ iz kancelarije Savjeta Evrope u BiH, piše SrpskaInfo.

– Problem je što nema osuđenih trgovaca ljudima niti procesuiranih slučajeva, ali je problem i to što žrtve trgovine ljudima nisu na pravi način prepoznate i zaštićene – istakla je Zahirovićeva na konferenciji u Sarajevu.

Skeptike, koji i dalje tvrde da u BiH nema trgovine ljudima, niti modernog ropstva, demantuju čak i statistike o rijetkim otkrivenom slučajevima, a pogotovo potresni primjeri organizovanog kriminala i ljudske patnje.

Mnogi se još sjećaju više od deceniju stare afere s građevincima iz BiH, koje su u Azerbejdžanu poslodavci izgladnjivali, maltretirali, držali u ropstvu, pa čak i fizički kažnjavali. Slučaj je otkriven 2009. godine, ali još nisu završeni svi sudski postupci u vezi s njim.

– Optužnica je podignuta tek 2014. godine, osuđena su samo četvorica vinovnika, i to na osnovu sporazuma o priznanju krivice – istakao je predstavnik OSCE u BiH, Boris Topić.

Ne biraju sredstva

On je naglasio da je trgovanje ljudima jedan od najopasnijih oblika organizovanog kriminala, koji ugrožava države, i vojno i bezbjednosno i ekonomski, a pogotovo sa stanovišta kršenja elementarnih ljudskih prava.

– Jedini cilj tim trgovcima kriminalcima jeste da zarade novac i pri tom ne biraju sredstva – istakao je Topić i dodao da je zadatak svake odgovorne države i zajednice da informisanjem i edukacijom građana spriječi trgovinu ljudima, te da, ako se ona ipak desi, zaštiti žrtve, a trgovce ljudima procesuira i kazni.

Da ljudska bića i u BiH mogu pasti u ropstvo radi radne eksploatacije svjedoči i slučaj na koji je učesnike konferencije podsjijetila Amra Jahić, inspektorka rada iz Brčko distrikta. Ona je navela jedan od rijetkih procesuiranih slučajeva, kada je državljanin BiH osuđen za trgovinu ljudima u svrhu radne eksploatacije. Najcrnje je što je njegova žrtva bila osoba s umanjenim sposobnostima, koju je iz susjedne Hrvatske prokrijumčario bez dokumenata.

– Osuđeni je od 2006. do 2009. godine na teritoriji Posavine i u Tuzlanskom kantonu koristio I.H, hrvatskog državljanina i osobu bez prijavljenog boravišta u BiH, nesposobnu da se sam stara o sebi. Žrtvi je dao smeštaj u svojoj kući i fizički ga zlostavljao i iskorištavao, tjerajući ga da prosi i obavlja teške fizičke poslove na smetljištima. Nakon što ga je godinama koristio, uzimajući mu svu zaradu, osuđeni je žrtvu prodao drugoj osobi, da bi tako otplatio dug za automobil koji je ranije kupio – navela je Jahićeva.

Osim ovakvih, drastičnih slučajeva, kakvi u BiH ipak nisu tako rijetki kao što se obično misli, i u okviru radnih odnosa, a pogotovo zapošljavanja na crno, ima mnogo slučajeva u kojima je teško razlučiti granicu između dobro plaćenog posla i puta koji vodi u ropstvo. Učesnici konferencije su posebno upozorili da su u velikom riziku ljudi koji su u BiH bezočno eksploatisani, pa nakon takvog iskustva odu u inostranstvo, gdje pristaju na sve, samo da bi dobili i zadržali posao. Među muškarcima su naročito na udaru vozači kamiona i građevinci, a među ženama kućne pomoćnici ili gerontodomaćice, koje rade u domaćinstvima, najčešće neprijavljene.

Učesnici konferencije

Na ovom skupu o problemu trgovine ljudima radi radne eksploatacije razgovaralo je 36 stručnjaka i aktivista iz osam gradova širom BiH, a među njima su bili i predstavnici SIPA, Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Vlade Brčko distrikta, sindikata i nevladinih organizacija.

Konferencijom u Sarajevu završen je projekat “Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava – PREPOZNAJ I ZAŠTITI SE!”, koji je podržan od strane zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” i projekta “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u BiH”. Projekat je provela Fondacija “Lara” u saradnji s organizacijama, članicama Mreže RING.

Kada su radnici u u opasnosti od ropstva?

Međunarodna organizacija rada je definisala indikatore, odnosno pokazatelje, po kojima se može zaključiti da li je neki radnik u opasnosti da postane žrtva trgovine ljudima. U opasnosti od modernog ropstva je radnik koji:

* radi prekovremeno, više od 12 sati dnevno;

* radi poslove koji prvobitno nisu dogovoreni;

* radi pod uslovima lošijim od prvobitno dogovorenih;

* isplata zarada mu je neadekvatna i neredovna;

* uskraćena mu je sloboda kretanja;

* oduzeti su mu dokumenti;

* šefovi mu prijete i fizički ga kažnjavaju;

* radom otplaćuje dugova prema poslodavcu;

* nema regulisan radni status, odnosno radi na crno.

Za 11 godina 700 žrtava

Prema monitoringu koji je provela Misija OSCE u BiH, od 2009. godine u Bosni i Hercegovini je otkriveno 110 slučajeva trgovanja ljudima, a za ovo krivično djelo iz ove sfere organizovanog kriminala osumnjičeno je ili optuženo 210 osoba.

U tom periodu više od 700 djece i odraslih bili su žrtve trgovine ljudima. Najviše žrtava je bilo u ropskom položaju u cilju radne ekploatacije, a bilo je i žrtava organizovanog prosjačenja, trgovine radi sklapanja ugovorenih brakova ili radi seksualnog iskorištavanja, odnosno organizovane prostitucije.

KO IZRABLJUJE RADNIKE NE MOŽE NA TENDER

Jedan od preporuka učesnika konferencije „Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije u BiH“ je bila da se firmama koje su prepoznate po drastičnoj eksploataciji radnika ne dozvoli da učestvuju na tenderima i javnim nabavkama. Takva je praksa, istakli su, i u mnogim razvijenim državama.

S obzirom na to da se u BiH najveći poslovi obavljaju upravo na ovaj način, to bi mnoge natjeralo da se ponašaju u skladu sa zakonom: da ne zapošljavaju radnike na crno i da dozvole sindikalno organizovanje zaposlenih, koje je i zakonima zagarantovano.