Samo kod nas: Krivične prijave podižu rejting političara
06.02.2021. | 12:42Odlazak Milorada Dodika srpskog člana i predsedavajućeg PBiH u Tužilaštvo gdje je davao izjavu u predmetu “Ikona”, samo je jedan od stotinu primjera podnošenja prijava protiv političara iz RS.
Kad se govori o krivičnim i drugim prijava protiv političara RS, spisak onih koji imaju aktivne prijave je podugačak. Rekorder je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, koji ima više od 110 prijava. Stanivuković je i sam podnio na desetine prijava. Dodik je nedavno izjavio da ima oko 30 raznoraznih prijava. Nenad Nešić, lider DNS, ima krivičnu prijavu, Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti i poslanik u PBiH, takođe je sa prijavom i u sudskom je procesu…
Sagovornici Novosti kažu da su danas krivične prijave postale sastavni dio političkog života.
“U Srpskoj vlada mišljenje da ako političar nema krivičnu prijavu onda ne može biti političar ili lider. Nije tajna da mnoge prijave stoje u fiokama i vade se po političkoj potrebi. Mnogobrojne krivične prijave na adresama političara ne pokazuju snagu države već slabost, jer se ne rješavaju”, kaže Drago Vuković, politički analitičar.
On kaže da bi presude po prijavama trebalo da poprave čitav sistem u RS, ali to na terenu nije tako.
“Nemamo manje korupcije ili političare iza rešetaka. Kod nas se političari bacaju krivičnim prijavama kao da su običan papir. U Srpskoj su krivične prijave instrument politike”, smatra Vuković.
Nebojša Vukanović, narodni poslanik i jedan je od rekordera po broju podnijetih prijava ali i dobijenih na svoju adresu, kaže da je najveći problem u cijeloj priči pravosuđe, gdje sudije i tužioci ne rade svoj posao, zbog čega prijave padaju.
“Mnoge sudije i tužioci su u foteljama po političkoj liniji i zbog njih prijave nikada ne budu otvorene”, ističe Vukanović.
On kaže da neće odustati od ukazivanja na kriminal i podnošenje krivičnih prijava, jer tako ostaje trag pred pravosuđem i to je odličan početak za poštenog tužioca da otvori predmet.
“Iako su mnoge prijave zvanično odbačene, zbog podnošenja istih se manje krade u javnom sektoru. Pravosuđe je najveća mafijaška kriminalna grupa u RS”, kaže Vukanović.
Ivanka Marković, profesorka Krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da se u RS olako odbacuju krivične prijave i donose naredbe o obustavi istrage.
“Krivične prijave su postale dio političkog kolorita kod nas. Mnogi ljudi i političari i ne znaju šta znači krivica i šta je sve krivičnim zakonikom definisano kao krivično djelo. S druge strane, stiče se utisak da nema dovoljno upornosti u pronalaženju dokaza da je neka krivična prijava zasnovana na stvarnim činjenicama i dokazima i da je učiinjeno krivično djelo”, pojašnjava Markovićeva.
ZLOUPOTREBE I MEDIJSKI PROSTOR
Milan Petković, advokat i potpredsjednik NSRS, kaže da političari pokušavaju podnošenjem prijava dobiti medijski prostor i političke poene.
“Ovo je na neki način legalno, ali se postavlja pitanje zloupotrebljavanja institucija tim prijavama. Političari moraju biti oprezni kod podnošenja prijava”, ističe Petković i dodaje da se zloupotrebama prijava zatrpavaju pravosuđe i tužilaštva.
