Sarajevo “otima” i istoriju? Zašto gradonačelnica tvrdi da je kralj Tvrtko krunisan u okolini Visokog

U istorijskim dokumentima nigdje se precizno ne pominje gdje je za kralja krunisan Tvrtko Prvi Kotromanić, ali iz pojedinih spisa se može zaključiti da to nije bilo u Milima kod Visokog, već najvjerovatnije u manastiru Mileševi kod Prijepolja, nad odrom Svetog Save, a što govori da Tvrtko nije bio bosanski, već srpski kralj.

Prema riječima Aleksandra Uzelca iz Istorijskog instituta u Beogradu, izvorni podaci o Tvrtkovom krunisanju su malobrojni. Tačno mjesto, kako kaže, jedino navodi dubrovački pisac Mavro Orbin, koji početkom 17. vijeka piše da je kralja Tvrtka krunisao mitropolit “samostana” u Mileševi.

“Orbinovo djelo nastalo je mnogo vremena kasnije i nije uvijek pouzdan izvor obavještenja za srednjovjekovne prilike. Međutim, postoji još jedan izvor koji je blizak samim događajima i koji jasno ukazuje da se ove Orbinove riječi odnose na manastir Mileševu u Srbiji, a ne na mjesto Mile kod Visokog u Bosni, kako smatraju pojedini bošnjački istoričari.

Naime, riječ je o Tvrtkovoj povelji Dubrovčanima izdatoj 1378. godine, dakle svega godinu dana nakon krunisanja. U njoj sam Tvrtko navodi da je pošao u srpsku zemlju i tamo bio krunisan ‘Bogom darovanim mi vencem kraljevstva mojih praroditelja’, tj. Nemanjića. Izvorni podaci, dakle, jasno upućuju na to da je on krunisan u srpskom manastiru Mileševi, što je prihvaćeno i u srpskoj i u inostranoj istoriografiji”, istakao je Uzelac.

Njegovo mišljenje dijeli i istoričar Dejan Došlić, viši asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, navodeći da pomenuta dva spisa najbolje ilustruju gdje je Tvrtko krunisan za kralja, ali i demantuju Karićevu, te brojne bošnjačke istoričare, koji tvrde suprotno, da je Tvrtko u stvari “bosanski kralj”, kom planiraju dignuti spomenik.

Na današnji dan 1377. godine, u Milima kod Visokog, bosanski ban Tvrtko I Kotromanić je krunisan za kralja Bosne.

Grad Sarajevo za 2022. godinu planira podizanje spomenika koji ima za cilj obilježiti vladavinu, najprije bana, a zatim kralja Bosne – kralja Tvrtka I Kotromanića. pic.twitter.com/Lf2Y2sDRSI

— Benjamina Karić (@BenjaminaKaric) October 26, 2021

“Njegova titula bila je Stefan, Božijom milošću kralj Srba, Bosne, Pomorja i Zapadnih strana. Takođe, u jednom od ljetopisa iz tog perioda navodi se i da su u to vrijeme u srpskim zemljama bila tri vladara: knez Lazar u Prizrenu, kralj Stefan Tvrtko u Bosni i kralj Marko u Prilepu”, istakao je Došlić.

Smatra da do ovakvih pokušaja prekrajanja istorije dolazi jer bošnjačka javnost konstantno traga za svojim identitetom u prošlosti, a posebno u srednjovjekovnoj Bosni, pokušavajući da sve ono što je vezano za taj period zadrže i prisvoje u teritorijalnom smislu.

“Čini mi se da pojedini bošnjački istoričari pokušavaju da iskoriste jedan podatak dubrovačkog pisca Mavra Orbina koji kaže da je stric bana i kralja Tvrtka blizu Visokog sagradio crkvu Svetog Nikole u selu Mileševo. Zbog toga oni smatraju da je Tvrtko tu krunisan, ne uvažajući ostale spise koji ukazuju da to nije bilo tako, a o čemu je i sam Tvrtko pisao u jednoj od svojih povelja”, dodao je Došlić.