Slični trendovi zabilježeni na cijelom Balkanu: U BiH značajno opao broj migranata

06.08.2024. | 06:58

U Bosni i Hercegovini je u junu u odnosu na maj registrovano 24 odsto više migranata, ali je u odnosu na isti period lani broj migranata značajno opao, proizlazi iz najnovijeg mjesečnog izvještaja Međunarodne organizacije za migracije (OIM) Ujedinjenih nacija.

Slični trendovi zabilježeni su u cijelom regionu zapadnog Balkana, gdje je u junu u odnosu na maj zabilježeno 12 odsto više migranata, dok je u istom periodu lani bilo zabilježeno gotovo 30 odsto više migranata.

U apsolutnim brojevima, u BiH su u maju bila registrovana 2.194 migranta, a u cijelom regionu 4.082 migranta. U odnosu na maj porast je zabilježen jedino u BiH i Srbiji, dok je u ostalim zemljama regiona broj opao, ali su i u apsolutnim iznosima relativno male brojke. Na primjer, u Crnoj Gori evidentiran je 301 migrant, u Albaniji 119, a u Sjevernoj Makedoniji 245.

U ukupnim brojevima od 2018. godine, kada su bile oko 44.000 migranata, brojevi su stalno rasli do 2022. godine, i to 80.000 – 2019, 103.000 – 2020, 120.000 – 2021, te 192.000 – naredne godine. Prošle godine brojka je opala, i iznosila je oko 163.000 migranata. Apsolutni maksimum dosegnut je u avgustu prošle godine, kada su na zapadnom Balkanu bile oko 24.000 migranata.

I dalje su najatraktivnije rute iz Grčke, do koje migranti najčešće dolaze iz Turske pomorskim putem korištenjem malih gumenih čamaca, kako bi se domogli nekih od grčkih ostrva blizu turske obale. Osim Grčke, migranti preferiraju nešto dalju i jeftiniju, ali sigurniju rutu preko Bugarske. Iz Grčke migranti najčešće kreću prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a iz Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, pišu Nezavisne.

U BiH i Srbiji registrovan je najveći broj migranata jer ove dvije zemlje imaju veliku granicu s EU, pa se migranti najčešće zadržavaju blizu granice, gdje vrebaju priliku da pređu u Hrvatsku. I dalje su im najpoželjnije destinacije Njemačka, Švedska, Francuska i Španija, ali i druge bogatije zemlje na zapadu i sjeveru EU.

Prema podacima OIM-a, u BiH je najviše registrovanih državljana Sirije, koji čine više od trećine ukupnog broja, iza kojih su Avganistanci, kojih je gotovo petina, i Marokanci, kojih je nešto manje od desetine od ukupnog broja.

U BiH postoji šest kampova, od kojih su tri u sarajevskoj regiji, dva kod Bihaća i jedan kod Mostara. OIM ima tri kancelarije u BiH, u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Ukupni kapaciteti u BiH omogućavaju smještaj oko 5.000 migranata, a trenutno ih je u kampovima oko 1.500.

Inače, važno je napomenuti da je u EU u junu stupio na snagu novi pakt o migracijama, o kojem su trajali dugi pregovori, a čiji je cilj da u naredne dvije godine postepeno implementira plan čuvanja spoljnih granica EU. Dio ukupne strategije je i uspostavljanje saradnje Frontexa sa zemljama zapadnog Balkana, čiji je cilj da službenici te evropske službe za čuvanje granice rade u zemljama zapadnog Balkana zajedno s lokalnim policijskim službenicima, kako bi se zaštitile granice EU. Jedino BiH još nije sklopila sporazum, a očekuje se da se to uradi u narednom periodu.

Evropski pakt za migracije sadrži deset ključnih koraka, koji se odnose na uspostavljanje elektronske baze podataka za migrante, nova pravila za skrining migranata, nove procedure za tražioce azila i regulaciju readmisije, uspostavljanje sistema solidarnosti među članicama EU, nova pravila u slučaju kriznih situacija, redefinisanje procedura za odobravanje prava na azil, uspostavljanje rigoroznijih standarda za bolje uslove boravka migranata u centrima, te uspostavljanje okvira za prihvat migranata u EU prije nego se eventualno upute prema EU.

Pitanje migracija osjetljivo je političko pitanje u EU, koje je na vlast u mnogim zemljama dovelo desne i populističke stranke, koje žele rigoroznu kontrolu spoljnih granica EU. Kako bi se ublažio desničarski pritisak, vlade zemalja članica odlučile su se za proaktivni pristup, a on, između ostalog, uključuje i plaćanje značajnih sredstava zemljama iz kojih migranti dolaze ili koje služe kao ključna tačka ka ulazak u EU. To je vjerovatno jedan od razloga da je i u BiH ove godine mnogo manje migranata nego što je to bilo lani.