Slučaj u Bratuncu otvorio pitanje: Trebaju li ljekari biti službena lica

19.10.2024. | 18:08

Nije nepoznanica da ljekari i zdravstveni radnici širom BiH trpe nasilje. Da, uz muškarce, ljekare, tehničare i drugo medicinsko osoblje, nisu pošteđene ni žene, potvrđuje i posljednji slučaj koji se dogodio u Domu zdravlja Bratunac, gdje je pacijent pretukao doktoricu Snežanu Stojanović.

Uz šok javnosti i brojne osude, ali i protest kolega dr Stojanović, taj događaj je ponovo otvorio pitanje o tome trebaju li ljekari i zdravstveni radnici na radnom mjestu biti tretirani kao službene osobe, a napadi na njih kao krivična djela.

Na to su u više navrata tokom posljednjih godina i protestima ukazivali ljekari, međutim, pomaka po tom pitanju nije bilo.

“Mi smatramo da je neophodno da ljekari i zdravstveno osoblje dobiju status službene osobe” kazala je za “Avaz” doktorica Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.

Podsjetila je na to da je ta procedura otpočela prije više od dvije godine, kada je i Nacrt izmjena Krivičnog zakona FBiH usvojen u oba doma Federalnog parlamenta i vraćen Federalnoj vladi kao osnova za prijedlog zakona.

“Od tada do danas nema nikakvog koraka ka prijedlogu zakona. I, evo, prije sedam dana smo prema nadležnom ministarstvu i Vladi FBiH uputili zahtjev za pokretanje te procedure kako bi se konačno završile izmjene Krivičnog zakona i kako bi se zaštitio ovaj mali broj zdravstvenih radnika koje imamo. Jer, zbog svih problema u zdravstvu, odlasci zdravstvenih radnika su gotovo na svakodnevnoj osnovi” navela je dr Berberović.

Podvukla je da su verbalni napadi, koji prilično ostaju nezabilježeni, češći, ali ni da fizički nisu izuzetak, čemu svjedoči i slučaj iz Bratunca.

“Verbalni napadi dešavaju se gotovo na svakodnevnoj osnovi. Pacijenti dođu isfrustrirani zbog drugih stvari koje nisu vezane za zdravstvo i nekad je dovoljna kriva komunikacija kao okidač za napad. Stoga, neophodno je što hitnije riješiti ovaj problem, kako bi se zaustavile sve vrste napada na zdravstveno osoblje” kazala je dr Berberović.

Nasilju su izloženi gotovo svi medicinski radnici, a najčešće oni u službama hitne medicinske pomoći, domovima zdravlja, na šalterima i slično.

“Neophodno je napraviti inovacije u kaznenom i prekršajnom zakonodavstvu i na taj način pokušati spriječiti i zaštititi živote onih ljudi koji su posvećeni tom uzvišenom pozivu, pozivu liječenja ljudi i drugih nevolja. To je nephodno uraditi s obzirom na naše društvene prilike” rekao je pravni stručnjak, advokat Josip Muselimović.

Među zdravstvenim radnicima nasilju su izloženi i farmaceuti u apotekama. Istraživanje koje je sprovedeno krajem prošle godine u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori pokazalo je da je od 700 ispitanika njih 80 odsto bilo izloženo verbalnom, a 20 procenata fizičkom nasilju, prenosi “Avaz”.