Šmit ovako govori o stanju u BiH: Moj položaj meni daje mnogo batina, ali malo mrkvi
18.05.2024. | 18:28Mislim da napadi na Dejtonski sporazum pokazuju situaciju u kojoj još ne postoji političko pomirenje među građanima, ili bolje rečeno, dijelovima političke klase BiH.
Ovo je u intervjuu za Glas Amerike rekao Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.
Nažalost, političke grupe zauzimaju etnonacionalistički pristup. Nedostaje pomirenje, nedostaje, kao što sam rekao, bona fide saradnje. U ovoj političkoj strukturi, neki ljudi kompromis smatraju znakom slabosti, rekao je Šmit, prenosi N1.
Između ostalog, Šmit je istakao da Srbija, kao potpisnica i kao pravni nasljednik Jugoslavije, zaista poštuje osnovne strukture Dejtona, uključujući i teritorijalni integritet BiH.
– Bilo je nekih pokušaja Dodika da privuče Vučića na svoj put. Vidim da on, za sada, nije krenuo tim putem. Postoji dosta zabrinjavajućeg kada je Republika Srpska u pitanju. Sam Dodik ne poštuje Dejton. On želi i nastoji stvoriti u ovom dijelu BiH paralelnu pravnu strukturu koja bi mu dala laku mogućnost za otcjepljenje. To nije samo pitanje Dejtona, nego i funkcionalnosti i integriteta cijele regije – rekao je Šmit.
Dodao je da je Evropska unija navikla poticati svoje argumente mrkvom, a ne batinom.
– Moj položaj meni daje mnogo batina, ali malo mrkvi. Vidim da korištenje batine daje rezultate, uključujući i vršenje pritiska na gospodina Dodika. To je način da se nosi sa takvim ponašanjem i da ga se stabilizuje. Rekao sam to i na zasjedanju Savjeta bezbjednosti, međunarodna zajednica mora biti spremna da, ako vidimo nastojanje za raspadom, da to ne samo posmatramo, nego i da djelujemo – rekao je Šmit.
Naveo je da se evropske integracije uglavnom odnose na integraciju kroz plan rasta, finansiranje i usvajanje pravnih struktura.
– Ne bih pokušavao uvjeriti Evropsku uniju da koristi batine. Ponekad ih koriste. Umjesto toga, predlažem da sve što imamo stavimo u alatnu kutiju, a zatim vadimo iz kutije alate u skladu sa situacijom. Dakle, ovo je poziv na blisku saradnju na nivou međunarodne zajednice. Koji će biti rezultat ako to ne učinimo? Nastavak dramatičnog odliva mozgova iz ove male zemlje sa oko 3,2 miliona stanovnika. To je značajna negativna posljedica po solidnost i budućnost ove zemlje – istakao je Šmit
Na novinarsko pitanje kako postoji narativ da će EUFOR intervenisati samo kako bi pomogao lokalnim vlastima, a da Dodik tvrdi da će EUFOR, ako se bilo šta desi, jednostavno stati na međuentitetsku liniju razgraničenja, Šmit je odgovorio da je “gospodin Dodik to malo pogrešno shvatio”.
– Rezervne snage koje mogu biti integrisane sa misijama EUFOR su u razmatranju i vjerovatno će biti prilagođene. NATO, takođe, ima obavezu. Hvala glavnom sekretaru Jensu Stoltenbergu koji je nedavno bio u Sarajevu. Čitav NATO savjet je posjetio Sarajevo. To bi trebao biti znak da je NATO svjestan da je to misija u kojoj je dobro kada niste potrebni, ali da je, ipak, neophodno ostati prisutan – poručio je Šmit.
