Šmit popustio: Nametnuo samo tehničke izmjene Izbornog zakona

27.07.2022. | 17:42

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, popustio je pod pritiskom protesta probošnjačkih stranaka i u ovom trenutku nametnuo je samo tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Liderima partija iz Federacije BiH ostavio je vremena da dogovore i političke izmjene Izbornog zakona, a ukoliko se to ne desi, nije isključena mogućnost još jednog nametanja izbornih pravila u BiH.

Šmit je donio odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora.

Radi se o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbora, dok su političke ostavljene za kasnije nakon oštrih reakcija stranaka i građana u Sarajevu na prvobitne izmjene koje su procurile u javnost.

“Danas donosim odluku o transparetnosti, odluku koja garantuje slobodnu i fer kampanju. Nažalost niko od političara nije uspio u Neumu ni u parlamentu. A bila su dva pokušaja međutim nije bilo većine”, rekao je on.

Rekao je da ne toleriše ratnohuškačke izjave i politiku i da je Dejtonski sporazum temelj ove zemlje koji je donio mir.

Pozvao je na ukidanje blokade institucija kako bi se moglo ući u razuman dijalog.

Rekao je da neće učestvovati u predizbornoj kampanji ni za jednu stranu, već da će samo na umu imati ljude u ovoj zemlji.

“Proći ću diljem zemlje da čujem šta ljudi stvarno misle. Imam utisak da ono što čujem ovdje nije ono što ljudi stvarno žele”, rekao je on. Rekao je da niko ne smije da bude isključen, posebno misleći na Ostale dodavši da je neprihvatljivo da već 12 godina nije implementirana odluka u predmetu Sejdić i Finci.

“Ja sam spreman da uđem u razgovore s svima koji to traže ali razgovori moraju biti na državnom nivou. Mislim da je važno da ostali imaju ista prava”, rekao je on.

Inače, Šmit je danas okupio lidere pojedinih političkih partija iz Federacije BIH, a kako su neki od njih prenijeli na početku razgovora bio je bučan i lupao je šakom od sto. Ipak, na kraju je uprkos najavama o sveobuhvatnom nametanju Izbornog zakona, odlučio da nametne samo tehnički dio Izbornog zakona.

Istovremeno, dok je trajao sastanak sa liderima stranaka iz Federacije BiH, nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade OHR-a, odakle su kao i nekoliko dana prije, poručili da u suštini žele građansku državu-  Nermin Nikišić, lider SDP-a rekao je da je jasno rečeno da se ne odustaje od mogućnosti nametanja odluke kada procijeni da je potrošeno puno vremena u kojem lideri nisu mogli da se dogovore.

“Koje je to vrijeme, koji je to period ne znam”, rekao je Nikšić.

I ostali lideri koji su bili na sastanku istakli su da su zadovoljni što Šmit neće nametati izmjene Izbornog zakona BiH kojim se rješavaju krupna politička pitanja kao što su cenzus, izbor Doma naroda, predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i Pravda nakon završenog sastanka rekao je da je Šmit lupao po stolu i vikao te da su glavni krivci za novonastalu situaciju SDA i HDZ.

“Nametanje izmjena Izbornog zakona na osnovu Mostarskog sporazuma bilo bi korak unazad. Vraćamo se na HDZ-ov zahtjev, koji to crpi iz stava SDA koja se pokušala povući ispod radara. Odbranili smo, čini mi se, nešto što je bio dogovor HDZ-a i SDA ali je ispred nas i dalje veliki izazov “, rekao je Konaković.

Predstavnici HDZ-a na sastanku od Šmita su tražili da ne razdvajaju tehnički i politički dio Izbornog zakona dok su s druge strane u SDA rekli da su tehničke izmjene prihvatljive dok one kojima se uvodi diskriminacija neće biti prihvaćene.

Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske rekla je da nikakvi stranci i ljudi koje nije izabrao narod na ovim prostorima ne mogu da nameću zakone u BiH, jer je zakonodavstvo isključivo posao domaćih institucija i političkih faktora.

“Imamo svoje domaće institucije koje su nadležene, zadužene i odgovorne za donošenje određenih akata. Dakle, ada se steknu uslovi, napravi dogovori i sporazum domaćih faktora oko određenih stvari, onda će se donositi odgovarajući zakoni”, rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o protestima u Sarajevu ispred zgrade OHR-a, Cvijanovićeva je rekla da je to prilično licemjerno navodeći da su Bošnjaci uporno pozivali strance da intervenišu te da sada kada im to ne odgovara protestuju.

Majkl Marfi, američki ambasador u SAD rekao je da SAD podržavju namjeru Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona te da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

“Podržavamo snažan OHR i ovlaštenja koje ima, uključujući i bonska ovlaštenja te odluku da se ona koriste kada smatra da se trebaju koristi. To je politika SAD od 1995. i do sada se nije mijenjala”, rakao je Marfi.