Spornih 100 kilometara: Zašto sporazum o granici BiH i Hrvatske nikad nije zaživio?
27.06.2024. | 07:16Ugovor o granici između BiH i Hrvatske potpisali su u ljeto 1999. u Sarajeva Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, ali on nikada nije stupio na snagu. Najviše problema tada i sada je na rijeci Uni.
Na pitanje poslanika PDP u NSRS Milanka Mihajilice u kojoj fazi je utvrđivanje granice na rijeci Uni između Republike Srpske i BiH i Republike Hrvatske i kakav je stav Vlade RS, konačno je stigao odgovor.
Sve stoji od 2005.
Generalni sekretar Vlade, Dalibor Panić, navodi da od 2005. godine do danas nije bilo aktivnosti vezano za granicu između BiH i Hrvatske osim bezuspješnih zakazivanja zajedničkih sjednica komisija.
Moguće je da će stvari početi da se mijenjaju nakon što je Savjet ministara BiH 28. maja 2024, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, donio Odluku o osnivanju Državne komisije za granicu BiH, nakon isteka mandata prethodnoj Komisiji. Šest umjesto ranijih devet članova imenovano je na mandat od tri godine – po jedan predstavnik ministarstava civilnih poslova i spoljnih poslova BiH, te predstavnici entitetskih uprava nadležnih za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
– Ova komisija će raditi na identifikaciji granice s nadležnim organima susjednih država i vršiti nadzor nad aktivnostima obilježavanja i stabilizacije granične linije, kao i na pripremi prijedloga za korekciju granične linije, te međudržavnih ugovora i drugih akata o graničnoj liniji sa susjednim državama – navodi Panić.
Kako je rečeno, tadašnji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i predsjednika Hrvatske potpisali su prije 25 godina sporazum. Međutim, odmah su se javili problemi.
Spornih 100 kilometara i odustajanje Hrvatske
– Tokom rada državnih komisija za granicu na identifikaciji granice, iste su se pridržavale samo granica katastarskih opština, što je prouzrokovalo određene probleme i sporove, a naročito na području rijeke Une, od naselja Ivanjska do ušća rijeke Une u Savu u dužini od oko 100 kilometara, gdje granica presjeca rijeku na oko 20 mjesta – navodi se u odgovoru Generalnog sekretarijata Vlade.
Pored potpisivanja Ugovora o granici, potpisan je i Sporazum o prioritetima u provedbi Ugovora o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske posebno na području rijeke Une, od strane predstavnika državnih komisija za granicu i predstavnika međunarodne zajednice. Ali, s obzirom da nisu ispunjene određene tačke Sporazuma o prioritetima u provedbi Ugovora, jedan broj poslanika u PS BiH osporio je davanje saglasnosti na Ugovor o granici, na sjednici održanoj 4. jula 2000.
U međuvremenu Hrvatska je odustala od Sporazuma, prenosi Srpskainfo.
Nisu vodili računa o reljefu
– Ugovor o granici nisu ratifikovale ni PS BiH, ni Sabor Republike Hrvatske. Napominjemo da od 2005. godine do danas nije bilo aktivnosti vezano za granicu između BiH i Hrvatske osim bezuspješnih zakazivanja zajedničkih sjednica. Prilikom identifikacije granice svoje mišljenje izdvojili su članovi Državne komisije za granicu BiH iz reda srpskog naroda. Svoj stav zasnivaju na činjenici da su se tokom rada na identifikaciji granice Državne komisije za granicu BiH i Hrvatske pridržavale samo granica katastarskih opština (graničnih katastarskih opština) ne vodeći računa o reljefu, riječnim tokovima, kao i propisima bivše SFRJ koji su uređivali tu oblast u kojima stoji da je granica između BiH i Hrvatske rijeka Una, te činjenici da nije proveden Sporazum o prioritetima u provedbi Ugovora o državnoj granici između BiH i Hrvatske (Republika Hrvatska odustala od Sporazuma) – odgovara Panić.
