Stevandić o budućim odnosima: Stav poslanika u parlamentu BiH test za saradnju

21.02.2022. | 09:19

Predsjednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevanić izjavio je da će test za buduće odnose u BiH biti stav bošnjačkih poslanika u vezi sa prijedlogom iz Republike Srpske da se u parlamentu BiH usvoji zakon koji će sankcionisati zloupotrebu pojma genocid.

On je naglasio da je Republika Srpska svojim prijedlogom pokazala da jednako tretira sve narode i da je stavila na provjeru dilemu da li u Sarajevu zaista misle ono što javno govore.

“Oni tvrde da su za ravnopravnost, da nemaju namjeru da vrijeđaju i targetiraju narode. Sad smo to stavili na papir, čijim bi usvajanjem svi bili na dobitku, pa imaju priliku da pokažu da li su zainteresovani da se u budućnosti svi ponašamo korektno ili je sve samo marketing i licemjerje bez osnove i želje da se stanje napokon smiri, a smjer okrene ka istinskim životnim problemima”, rekao je za “Politiku” Stevandić.

Stevandić je naveo da su reakcije u Sarajevu različite, ali da je primarno to kako bošnjački političari tumače percepciju vlastite javnosti, koja je navikla da sve što se događa iz Republike Srpske bude odbačeno.

“Zato je to veći test za Sarajevo, jer smo mi testove u vezi sa ravnopravnošću davno položili. Ako ne polože test, pokazaće da žele BiH kojom jedan narod treba da dominira i da to namjeravaju da sprovedu u budućnosti, etiketirajući cijeli narod”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, kriza će zato biti sve teža i dublja.

“Bošnjački poslanici pred sobom imaju priliku da se odrede jesu li za krizu ili stabilizaciju”, istakao je Stevandić.

Klub poslanika SNSD i Srpski klub u Predstavničkom domu predali su 4. februara u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid.

U tekstu Prijedloga zakona, između ostalog, navedeno je da se njime uređuje “zabrana zloupotrebe pojma genocida” na način da se ona propisuje kao novo krivično djelo, kao i krivična sankcija za takvo djelo. Predviđene su i kazne od šest mjeseci do pet godina za građane, a od najmanje tri godine za izabrana ili imenovana lica ili službenike.