Stevandić o grbu Nemanjića i “Bože pravde”: Simboli koji se ne mogu osporiti
09.07.2024. | 13:36Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, rekao je da se vraćanje u upotrebu himne “Bože pravde” i grba Nemanjića kroz izglasane dopune postojećeg zakona neće moći sudski osporiti, jer je riječ o pravno izbalanisranom dokumentu koji ne vrijeđa nikoga.
Stevandić je dodao da najave Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, o budućim potezima Ustavnog suda BiH govore o porazu međunarodnog prava i diplomatskoj sramoti.
– To je dokaz potpunog kolapsa međunarodnog prava u BiH i to je njihova sramota. Pravo je čudo da to sebi dozvoljavaju ljudi koji bi trebalo da poznaju diplomatski protokol. O tome će odlučivati institucije Republike Srpske. Ako klub Bošnjaka stavi veto, mi ćemo sačekati odluku Ustavnog suda Republike Srpske – rekao je Stevandić.
Stevandić je pojasnio da je riječ o pažljivo izbalansiranom dokumentu koji nije ukinuo postojeća obilježja, te je poslao opomenu Šmitu da se ne miješa u poslove parlamenta i Ustavnog suda.
– Budući da u zakonodavstvu Republike Srpske, postojeći amblem i postojeća himna nisu problematizovali ni bivši visoki predstavnici, Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud BiH, mi ništa ne mijenjamo, nego dodajemo pravo korišćenja nečega u vezi sa našim istorijskim nasljeđem – pojasnio je Stevandić.
Stevandić je naveo da su dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne bazirane na Sporazumu o specijalnim paralelnim vezama, koji je usvojila svojevremeno i Parlamentarna skupština BiH.
– Oni su dobili šah-mat. Sa etičke i moralne strane. Nemanjićko nasljeđe je bar 300 godina starije od Osmanskog nasljeđa i nema nikakve probleme ni sa Hrvatima, ni Bošnjacima. Krajnje je neznanje problematizovati tu vrstu priče – istakao je Stevandić.
Stevandić je podsjetio da su dopune Zakona usvojene dvotrećinskom većinom u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te istakao da je riječ o “naknadnoj pameti Šmita” koji se u pismu koje je poslao ranije na njegovu adresu nije žalio na 9. januar, grb i himnu.
Iz OHR su istakli da će na Ustavnom sudu BiH biti da, “u svjetlu svoje dosadašnje sudske prakse”, ocijeni ustavnost zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se daje mogućnost javne upotrebe grba Nemanjića i himne “Bože pravde” u Republici Srpskoj, te naveli da je taj sud već proglasio neustavnim te iste simbole, prenijeli su federalni mediji.
“Za Srpsku važan ustav Srbije o zaštiti imovine”
Stevandić je rekao da je za Republiku Srpsku mnogo bitniji stav Srbije o zaštiti imovine Republike Srpske, nego pokušaji nekih da koriste sastanke rukovodstva Srbije sa bilo kime kako bi izazvali svađu između rukovodstava Srbije i Republike Srpske.
Stevandić je naglasio da se razgovori i sastanci Šmita sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, ili predsjednikom Narodne skupštine Srbije, Anom Brnabić, upravo pokušavaju za to koristiti.
– Želim da to odlučno osudim i da kažem da je nesporna činjenica da Šmit za Republiku Srpsku nije legalan. Srbija treba sa svima da razgovara u skladu sa svojom procjenom. Razgovori sa nekim ne znače da je taj neko u pravu – rekao je Stevandić.
Stevandić smatra da je veoma važan, a što neki ne žele spominjati, stav Vučića, Vlade i Narodne skupštine Srbije o imovini – da ona ne može da se otme entitetima.
Uostalom, pojasnio je Stevandić, u članu 25 zajedničke deklaracije čiji su potpisnici i Srbija i Republika Srpska, jasno piše da kao potpisnici Dejtonskog sporazuma u Aneksu 10 i Srbija i Republika Srpska smatraju da osoba koje se predstavlja kao visoki predstavnik mora da ima saglasnost zemalja potpisnica i Savjeta bezbjednosti UN.
– To je dokument i nije mi jasno da neko želi, zbog toga što su razgovori rukovodstva Srbije, vjerovatno, neophodni u diplomatskoj praksi, da predstavi kao neku vrstu alibija Šmitu, koji nema nikakav legitimitet i u zajedničkim dokumentima njegovi stavovi nisu oficijelni – rekao je Stevandić.
Stevandić je rekao da su oficjelni stavovi u Dejtonu vezano za ustavni kontinuitet, konstituciju, teritorijalni integritet Republike Srpske i njenu imovinu.
– Uostalom, linija razgraničenja, kao što piše u Dejtonu, razgraničava i imovinu u BiH – zaključio je Stevandić.