Sve zavisi od jedne stvari: Može li Šmit svjedočiti na suđenju Dodiku

07.12.2023. | 12:38

Samo od dobre volje Kristijana Šmita zavisi da li će svjedočiti u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika, a ukoliko to Šmit ne bude htio, Sud BiH nema pravo da protiv njega zbog toga određuje i primjenjuje bilo kakve sankcije.

To za Srpskainfo kaže profesor ustavnog prava, Milan Blagojević, komentarišući izjavu advokata Ante Nobilo da će Kristijan Šmit biti ključni svjedok odbrane u procesu protiv Milorada Dodika i da će Šmit kao svjedok „pred Sudom BiH morati da objasni ko ga je imenovao i ko mu je dao ovlaštenja“.

“Međutim, Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma predviđeno je da će BiH kancelariji OHR i svom njenom profesionalnom osoblju uključujući i visokog predstavnika odobriti iste privilegije i imunitete kakve uživa diplomatska misija prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima. A ta konvencija, čija članica je i BiH, u članu 31 stav 2 propisuje da šef misije, što je u konkretnom slučaju visoki predstavnik, nije dužan svjedočiti ni u jednom sudskom postupku pred bilo kojim sudom ili drugim organom države prijema”, kaže Blagojević.

Stoga, dodaje on, ništa Kristijan Šmit neće morati, kako neosnovano tvrdi advokat Nobilo, nego samo od njegove dobre volje zavisi da li će svjedočiti u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika, a ukoliko to Šmit ne bude htio Sud BiH nema pravo da protiv njega zbog toga određuje i primjenjuje bilo kakve sankcije.

“Ustavni sud RS priznao Šmita”

“Ovim što rekoh ne tvrdim da je Šmit visoki predstavnik. Naprotiv, Šmit nije visoki predstavnik jer to nije odobrio Savjet bezbjednosti UN. Ali, nažalost, uprkos tome Šmit ovdje djeluje u tom svojstvu, a čak ga je i Ustavni sud Republike Srpske nakon svoje sjednice 29.11.2023. godine priznao kao visokog predstavnika, jer je u saopštenju tog suda od 29.11. ove godine, dostupnom na njegovom portalu, zvanično napisano da je Ustavni sud Republike Srpske u predmetu broj u 77/23 „u odnosu na činjenicu da je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu osporenih zakona“, a to su zakoni za koje je Dodik potpisao ukaze o proglašenju i zato optužen, sud samo “konstatovao da visoki predstavnik za BiH nije institucija ustavnopravnog poretka Republike Srpske te da nije moguće vršiti ocjenu ustavnosti u odnosu na njegove akte”, podsjeća Blagojević.

Prema njegovim riječima, ovakvim zvaničnim saopštenjem Ustavni sud Republike Srpske, kao jedna od najvažnijih institucija Republike Srpske, iznio je stav da je za tu instituciju, a time i za Republiku Srpsku, Kristijan Šmit “Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu “, kako jasno stoji u citiranom saopštenju.

“Pozivati Šmita za svjedoka je isto kao pozvati parlamentarca da svjedoči zašto je glasao za neki zakon u parlamentu. Takvo pozivanje bi imalo smisla samo u postupku pred Međunarodnim sudom pravde, u postupku po tužbi BiH ili Srbije protiv država koje su usvojile Bonske zaključke u decembru 1997. godine, kojima su flagrantno povrijedile suverenost BiH, a time i Povelju UN”, zaključuje Blagojević.