Tegeltija naglasio: Težnje Srpske za vraćanjem nadležnosti nisu prijetnja miru

17.12.2021. | 18:06

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da ono što Republika Srpske u zakonodavnom smislu radi na povratu svojih nadležnosti, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, apsolutno nije prijetnja miru u BiH, već težnja za dijalogom.

Tegeltija je naglasio da je Srpska potpuno posvećena miru i radu u BiH, što će biti nastavljeno.

“Srpska definitivno neće odustati od povrata oduzetih nadležnosti i vjerujem da će biti više spremnosti da se o tome razgovara, kako sa strane međunarodne zajednice, tako i predstavnika naroda iz Federacije BiH”, rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

On je izrazio nadu da će se pokrenuti dijalog o unutrašnjem uređenju BiH, da će trajati dok se ne dođe do povjerenja i razmijevanja i najboljih rješenja za sve.

“U tom smislu, vrlo je bitno da imamo političku stabilnost”, rekao je Tegeltija, potpuno odbacujući insinuacije političkog Sarajeva da je Srpska za ratnu opciju u BiH.

On je ukazao da Srpska i njeni lideri nezasluženo trpe pojačani pritisak stranog faktora, kao i prijetnje sankcijama zarad rješavanja političke krize u BiH.

“Mi iz Srpske uporno pokušavamo reći da se ne bavimo nikakvom secesijom, iako nam se uporno imputira da želimo raspad BiH, te da nam retorika vodi u tom smjeru”, rekao je Tegeltija.

On je otkrio da se stavovi Srpske u vezi sa vraćanjem nadležnosti uporno prenose i stranim političarima koji su u pogledu situacije u BiH subjektivni i apsolutno navijaju za stranu koja je protiv svih stavova Republike Srpske.

“To nije dobro, ali mi uporno prenosimo naše stavove i ono što želimo, a to jeste – cjelovita BiH i unutrašnje uređenje kao rezultat dogovora svih strana u skladu sa ustavnim rješenjima. Sankcije neće ništa riješiti i nikada nisu. Samo razgovori su rješenje za aktuelne probleme u BiH”, istakao je Tegeltija.

Govoreći o izmjenama izbornog zakona, Tegeltija je izrazio nadu da će se one usvojiti, za šta ima dovoljno vremena.

Tegeltija je naveo da u tom smjeru treba zadovoljiti stavove hrvatskog naroda koji definitivno nije spreman učestvovati u izborima po trenutno važećim pravilima.

“Sve analize pokazuju da će oni biti oštećeni u izbornom procesu na osnovu aktuelnog izbornog zakonodavstva”, rekao je Tegeltija.

Osvrćući se na ponašanje bošnjačkih ministara u Savjetu ministara, Tegeltija je rekao da je uvijek insistirao da to zajedničko tijelo ne bude mjesto političkih sukoba i polemika, već rješavanja osnovnih životnih problema građana, privrede i slično.

Tegeltija je istakao i da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković, nažalost, ima čestu potrebu da učestvuje u političkim raspravama, polemiše sa predstavnicima Srpske i daje izjave koje nisu u njenom domenu rada, pokazujući i nekorektan odnos prema ambasadorima BiH iz reda Srba.

“To su stvari koje ne doprinose zajedničkoj afirmaciji spoljne politike BiH. Sve to šalje pogrešnu sliku o BiH, pa i o funkcionisanju Savjeta ministara”, naglasio je Tegeltija.

Komentarišući blokade velikih investicija u Republici Srpskoj, poput gradnje više hidroelektrana na Drini, Tegeltija je rekao da su one krenule od Ustavnog suda BiH te da se radi o političkoj odluci.

On je ukazao da su ekonomski pokazatelji za ovu godinu u BiH čak bolji od očekivanih u mnogim segmentima, ali da treba obratiti pažnju na to da ove prostore naredne godine očekuju posljedice aktuelne energetske krize u svijetu.

On je pojasnio da se efekti te krize dramatično prelivaju na cijene energenata, što dovodi do rasta cijena i inflacije.

“To će biti jedan od problema sa kojima ćemo se susresti naredne godine”, rekao je Tegeltija.

On je izrazio nadu da pandemija virusa korona od naredne godine neće ekonomski ugrožavati prostore regiona.

“Potrebne su nam dodatne investicije – javne i privatne. Ključni pravci razvoja u BiH u narednoj godini treba da budu ulaganja u infrastrukturu i energetski sektor, uz početak realizacije velikih i važnih projekata iz Programa za zapadni Balkan, što će doprinijeti ekonomskom rastu i boljem standardu građana”, zaključio je Tegeltija.

Tegeltija: Srpska može da napravi svoju UIO

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da Republika Srpska može napraviti svoju upravu za indirektno oporezivanje (UIO) kao što je to bilo prije nego što je došlo do prenosa nadležnosti i da su za to mogući razni modeli.

“To bi podrazumijevalo da se porezi vrate u Poresku upravu Republike Srpske, kao što su bili i prije, samo tada nismo imali PDV, nego smo imali porez na promet proizvoda, kao i akcize koje su bile u Poreskoj upravi, a da se pitanje carinskih prihoda vrati u poziciju Republičke uprave carina”, pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, UIO je izuzetno važna, jer prikuplja ogroman iznos prihoda, ali da se može diskutovati o tome da je trenutno to pitanje prioritet, te razgovarati o najboljim modelima.

“Novi poreski sistem koji će funkcionisati bez uprave za indirektno oporezivanje na nivou BiH se može napraviti, iako je to tehnički veoma komplikovano da se uradi i zahtijeva određeno vrijeme, tako da se može računati i da će u početku doći do određenog gubitka prihoda, jer će biti špekulacija da li treba plaćati ili ne”, napomenuo je Tegeltija.

Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske, u kontekstu nedavne posjete premijera Hrvatske Andreja Plenkovića BiH, on je istakao da riječ o značajnim partnerima u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

“Ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom je više od 10 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene BiH. Naslonjeni smo jedni na druge i kada je riječ o infrastrukturi, jer imamo veliki broj graničnih prelaza”, rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

On je naveo da je u proteklom periodu riješen određen broj veoma važnih infrastrukturnih projekata, da je zajednički izgrađen most u Svilaju, a u toku je i izgradnja mosta u Gradišci, gdje se nalazi i jedan od najfrekventnijih graničnih prelaza.

Tegeltija je napomenuo i da uvijek postoje i otvorena pitanja, među kojima je i odlagalište nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, na samoj granici BiH i Hrvatske.

“To je pitanje koje još uvijek nikoga ne ugrožava, ali sve ono što se radi može dovesti do situacije da to u narednom periodu bude tačka ozbiljnih sukoba i nesporazuma između Bih i Hrvatske”, rekao je on.

Tegeltija je naveo i da je stanovište BiH da Hrvatska treba da bira drugu lokaciju.

“Iako je ne možemo primorati da to i uradi, moramo priznati da je Hrvatska sada mnogo otvorenija nego što je bila u prvoj fazi, uz mogućnost pristupa i učešće naših stručnjaka iz BiH prema samom tom procesu dokazivanja, učestvovanja i osporavanja opravdanosti, odnosno bezbjednosnih uslova za izgradnju otpada na tom mjestu”, rekao je on.

Tegeltija je dodao da su to projekti koji objektivno izazivaju veliki strah kod građana i da ne vidi razlog da se u slivu rijeke Une tako nešto radi.

“Gdje ćemo u tom procesu završiti – vidjećemo, ali činjenica je da političke opcije iz Sarajeva ne pridaju tom problemu puno značaja te se stvara utisak da je to samo problem Republike Srpske. Moj apel je da svi u BiH treba da shvatimo da će to odlagalište ugroziti i Srbe i Hrvate i Bošnjake te da je potrebo naći kompromis”, rekao je Tegeltija.