Tegeltija: Političko Sarajevo samo pravi štetu BiH

06.07.2022. | 22:04

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da su njegova nedavna posjeta SAD i opstrukcije koje su se dogodile pokazale da političko Sarajevo smatra da BiH ne mogu da predstavljaju Srbi iz Republike Srpske.

Tegeltija je rekao da ga je u SAD dočekao šef misije BiH u UN Sven Alkalaj, ali da su opstrukcije koje su nakon toga uslijedile pokazale da političko Sarajevo smatra da BiH mogu da predstavljaju samo pojedinci za koje oni smatraju da su pogodni.

“Došlo je do toga da, dok traje moja posjeta UN, Alkalaj ode na godišnji odmor i da traži da se otkaže vozilo koje prati predsjedavajućeg iz BiH, da neće da potpiše note za sastanke koje smo tražili, a što je inače diplomatska praksa. Takve opstrukcije pokazuju njegov odnos prema predsjedavajućem Savjeta ministara koji dolazi iz Republike Srpske i koji je Srbin”, rekao je Tegeltija za RTRS, ističući da ta vrsta ponašanja nije bila slučaj kada je u posjetu SAD dolazio tada predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić.

On smatra da bi se to vjerovatno dogodilo i da je umjesto njega bio zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda.

“To nam je svima poruka iz Sarajeva – da BiH mogu da predstavljaju samo pojedinci za koje oni zamišljaju da imaju pravo da predstavljaju BiH. Na njihovu žalost, to se nikada neće desiti, a svi pokušaji blokade i opstrukcije samo će napraviti ogromnu štetu BiH”, rekao je Tegeltija.

On je napomenuo da je ista poruka poslata i ekspresnim i naprasnim dolaskom predsjedavajuće Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića u SAD.

“Cilj je bio da budem spriječen da se obratim u Savjetu bezbjednosti UN”, rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, planirao je da se obrati u Savjetu bezbjednosti kako bi iznio i drugu stranu stanja unutar BiH. “Rekao bih ono što sam rekao i u odvojenim sastancima sa predstavnicima nekih zemalja stalnih članica, da sam jako zabrinut za stanje u BiH, jer neki pokušavaju da unište osnovne principe funkcionisanja BiH – dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i da bez ta dva osnovna principa BiH ne može da funkcioniše”, rekao je Tegeltija.

Cilj mu je, kaže, bio da ispravi određene krive navode Kristijana Šmita u njegovom izvještaju, ističući da ne vidi zašto je problem da se čuju obje strane.

Govoreći o sankcijama koje je SAD uvela srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, te predsjednicima Srpske Željki Cvijanović i FBiH Marinku Čavari, Tegeltija je rekao da su one posljedica političkog obračuna.

“Iako pojedine velike zemlje, članice Savjeta bezbjednosti UN, kao što su SAD ili Velika Britanija, znaju stvarno stanje u BiH, često ne donose objektivne odluke”, rekao je Tegeltija.

On smatra da je poražavajuće da neke od tih zemalja uvode sankcije Dodiku, koji je legitimno izabrani predstavnik srpskog naroda u Predsjedništvu BiH. Istakao je da je jasno da je Dodik lider, “ne zato što on to toliko hoće, nego zato što to hoće građani ove zemlje”.

“Mnogi stranci koji sada dolaze u BiH nisu dobronamjerni prema njoj, nisu dobro informisani i previše je jednostranih informacija koje idu iz ambasada, koje ne izvještavaju objektivno”, rekao je Tegeltija.

Kada je riječ o perspektivi BiH, Tegeltija smatra da ona zavisi od njenih građana.

Govoreći o pravosuđu u BiH, Tegeltija je rekao da je pravosuđe jedan od bitnih stubova zemlje, te da u tu oblast ne bi trebalo da se miješa izvršna vlast.

On smatra da nije najbolje rješenje koncept koji su donijeli stranci, te ukazao na apsurdnost da su upravo stranci i najveći kritičari pravosuđa u BiH.

BiH SU POTREBNI KOMPROMIS I KONSENZUS U DONOŠENJU ODLUKA

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da je važno da se u BiH i u radu njenih organa odluke donose kompromisom i konsenzusom, te da svako ko to ne razumije ne želi dobro ovoj zemlji.

“Svako ko želi narušiti taj princip može imati za sebe neki kratkoročni efekat, ali dugoročno to ne može donijeti ništa dobro u BiH. Dugo sam u izvršnoj vlasti i za svaku odluku se pravi mnogo konsultacija, a slično je i sa radom Savjeta ministara koji je, s obzirom na način donošenja odluka, vrlo podložan blokadama”, rekao je Tegeltija za RTRS.

On je izjavio da je siguran da je ovo političko tijelo, koje ima dovoljnu snagu u skladu sa ustavom i zakonima, moglo donijeti određene odluke za koje, nažalost, nije bilo političke spremnosti.

“Pa je Savjet tako, u ranijem periodu, najčešće služio za blokadu odnosa unutar Federacije BiH gdje četiri godine nije izabrana nova Vlada, predsjednici i potpredsjednici FBiH, članovi Ustavnog suda… Svi ti problemi su se preslikali na sam rad Savjeta, kao i različite blokade političkog Sarajeva u smislu nametanja neke jasne štete Republici Srpskoj najčešće kroz odluke Ustavnog suda BiH i slično”, naveo je Tegeltija.

On je istakao da je, ipak, u važnim momentima poput borbe sa pandemijom virusa korona, bilo spremnosti i razumijevanja svih u Savjetu da treba donositi odluke, a efikasnost je pokazana i prilikom donošenja budžeta BiH za 2022. godinu, što je bilo važno zbog plata zaposlenih.

Tegeltija je rekao da su očekivanja u javnosti od Savjeta ministara bila da se završi sve ono što prethodnih 25 godina nije, dok se sa druge strane u pozadini radilo sve da se ništa ne uradi u nekom vremenskom periodu.

On je izrazio žaljenje što se ovaj saziv Savjeta ministara suočio sa mnogim teškoćama poput pandemije virusa korona, a nakon toga sa problemima inflacije, kao i pitanjima da li će društvo imati dovoljno hrane, energenata i slično.

“Žao mi je što u BiH nije bilo spremnosti da se rješavaju tekući problemi ljudi, što je moglo brže i jednostavnije, a ne da se traže povodi za različite blokade. Ja sam u Sarajevo došao sa popriličnim optimizmom, a tamo je SNSD svjesno otišao, kao i predsjednik Milorad Dodik. Cilj je bio da se rješavaju stvari koje se zaista mogu riješiti, a da ono što ne možemo ostavimo budućim generacijama”, rekao je Tegeltija.

On je podsjetio da su od prvog dana i dolaska predsjednika Dodika u Sarajevo počele blokade, a poslije toga se isto dešavalo i u Savjetu ministara, zbog čega će, istakao je Tegeltija, ovaj period biti obilježen blokadama i tragičnim događajima u vezi sa virusom.

“Ali, uz moju nadu da će se do kraja mandata i ovog saziva Savjeta uspostaviti mir kada je riječ o sukobu Rusije i Ukrajine i da ćemo posljedice tog rata eliminisati kada je riječ o životima građana. Jesmo daleko, ali cijena tog rata u Ukrajini postaje skupa za sve nas koji živimo u BiH”, rekao je Tegeltija.

On je ponovio da se u svakom njegovom pokušaju da se u Savjetu uradi nešto zajednički prema vani i slično suočavao sa elementima blokada.

“I to do mjere da sam jednom možda izrevoltiran rekao da se to radi upravo što sam ja Srbin i dolazim iz Republike Srpske. Ja sam siguran da je to tako”, rekao je Tegeltija.

On je konstatovao da je Savjet ministara, koji je određenim izmjenama i pritiscima dobio dodatna ministarstva, nadležnosti i slično, zapravo izvedeni pomoćni organ Predsjedništva BiH.

Kada je riječ o nadležnostima Savjeta ministara, Tegeltija je rekao da je spoljna politika isključivo u nadležnosti Predsjedništva BiH, dok nadležnost za sprovođenje te, u Predsjedništvu zajednički utvrđene spoljne politike, ima ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković.

On je dodao na tom planu da se Turkovićeva, nažalost, bavi svim sem sprovođenja pomenute zajednički utvrđene spoljne politike, zbog čega nastaju stalni sukobi.

Tegeltija je rekao da je primjer toga djelovanje Turkovićeve koja šalje uputstva ambasadorima BiH kako će glasati i slično kada je riječ o sukobu u Ukrajini, iako je na tom planu jasan stav Srpske i srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika da BiH u tom pogledu treba ostati neutralna.

On je naveo da je veoma problematično i što političko Sarajevo ovih sprovodi kampanju “dva-jedan” u kojoj želi da odlučuje ko od Hrvata može ili ne može biti na nekoj bitnoj funkciji u BiH ili kandidat za člana Predsjedništva.

“Kakva je to poruka jednom narodu u BiH? To je još samo, svojevremeno, radio nekadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun. To je za mene poražavajuće, kao i za BiH. Možda i dobiju ‘dva-jedan’, možda uspiju diskvalifikovati lidera Hrvata u BiH Dragana Čovića, ali to je neuspjeh BiH”, rekao je Tegeltija.

Kada je riječ o odbrani, Tegeltija je dodao da je i to nadležnost Predsjedništva BiH, te da se na tom planu pamti eksces ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića koji je otkazao vojnu vježbu Oružanih snaga BiH sa Vojskom Srbije zbog pandemije virusa, iako je ona bila prestala.

“I to samo zato što su trebali doći predstavnici Vojske Srbije u BiH. Sve zemlje izgleda mogu doći na vježbu sa Oružanih snaga BiH sem Srbije”, rekao je Tegeltija.

Kada je riječ o pravosuđu, Tegeltija je rekao da bi ono prema definiciji moralo biti samostalno, te da nikada nije pokušavao da utiče na tu oblast sem da stvara očekivane materijalne i druge uslove za njen rad.

On je rekao da ima korektnu saradnju sa glavnim ljudima koji su na čelu glavnih pravosudnih institucija BiH.

Tegeltija je rekao da Savjet ima svoju nadležnost kada je riječ o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH, te da od nje dobijaju informacije koje traže kao Izvršno-obavještajni komitet.

“Naravno, pitanje je koliko toga službe žele da dostave ili ne”, rekao je Tegeltija.

On dodao da je i dalje postoji problem sudskih procesa u vezi sa diplomom direktora OBA Osmana Mehmedagića, kao i nejasna situacija s obzirom na to da nije završen pokrenuti proces izbora direktora i zamjenika ove agencije kojima je istekao mandat.

Tegeltija je dodao da Savjet ministara ima nespornu nadležnost u oblasti finansija i da se, po usvajanju Globalnog fiskalog okvira, zna koliko novca je na raspolaganju za budžet zajedničkih institucija.

“I mi onda pripremamo budžet, iako je i dalje formalni predlagač Predsjedništvo BiH. Budžet zajedničkih institucija je jasno definisao svoje izvore, a gotovo najveći dio izvora prihoda je sa Jedinstvenog računa. S obzirom na to da je bilo komplikovano usvojiti globalni fiskalni okvir, zahvalan sam ulozi članova Fiskalnog savjeta, među kojima su premijeri i ministri finansija entiteta”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da se bilo koja od pomenutih strana teško odriče novca, ali da su svi, procjenjujući situaciju sa platama zaposlenih u zajedničkih institucijama i drugima donijeli odluku da se poveća fiskalni okvir.

“Vrlo korektno smo uspjeli da prvi put poslije 2008. godine plate zaposlenih u zajedničkim institucijama vratimo na taj nivo. Sljedeći mjesec zaposleni će to vidjeti na svojim budžetima”, rekao je Tegeltija.

DONIJETI PRAVEDNIJI ZAKON O PLATAMA

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je promijenjena cijena rada za zaposlene u institucijama BiH, ali ne i koeficijenti, te očekuje da stručne službe i sindikati naprave novi zakon o platama u institucijama BiH koji će biti pravedniji i otkloniti veliku disproporciju.

Tegeltija je rekao da je aktuelan zakon iz 2007. godine i da je formirana radna grupa koja će sa sindikatom državnih službenika da pripremi novi kojim bi bili korigovani koeficijenti.

On je istakao da je bio iznenađen kada je došao na funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, kada je vidio da postoji velika disproporcija između prvog rukovodioca i ostalih, što je manje izraženo u entitetima.

Tegeltija je dodao da mu smeta i to što postoji diskreciono pravo rukovodilaca institucija da dijele stimulacije, a taj dio novca bi trebalo pretvoriti u koeficijente i korigovati plate.

“Kao ministar finansija, uvijek sam se zalagao da niže plate imaju veći procenat rasta, ali ovdje se radilo samo o promjeni cijene rada, ali ne koeficijenata”, rekao je Tegeltija za RTRS.

On je naveo da je u institucijama BiH zaposleno oko 20.000 radnika, te da su njihove plate u jednom trenutku bile na većem nivou od plata u entitetima, ali da se onda u dva navrata smanjivala cijena rada, a entiteti su povećavali plate.

“Zaposleni u zajedničkim institucijama BiH, pored plate, imaju topli obrok i dio regresa, što zaposleni u institucijama Republike Srpske nemaju, ali posle ovih korekcija plate su i dalje veće u Republici Srpskoj”, istakao je Tegeltija.

On je podsjetio da je povećanje plata planirano i budžetom za 2020. godinu, ali da se usljed pandemije virusa korona odustalo od toga i namijenjena sredstva /39 miliona KM/ su usmjerena ka entitetima za borbu protiv korone.

Govoreći o ukidanju akciza na naftu i naftne derivate, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da su mnogi potrčali da budu dobročinitelji u toj priči pa su se takmičili ko će više smanjiti akcize, a da nisu napravili ozbiljne analize o posljedicama toga.

“Od početka sam zagovarao da u ovim trenucima krize država treba da usmjereno djeluje prema onima koji su najviše pogođeni, kada ima novca – a novca ima”, rekao je Tegeltija.

On je poručio da BiH ima dovoljno električne energije, čak i za izvoz, čime je moguće kompenzovati razliku troškova koje elektroprivreda ima zbog niskih cijena.

Prema njegovim riječima, napravljena je procjena cijena energenata za prvi kvartal 2023. godine, koje nisu optimistične.

“Pesimistične su procjene kada je riječ o energentima. Ne želim nikoga plašiti, ali sa stanovišta potrošnje gasa mi smo mali potrošači”, rekao je Tegeltija i dodao da do sada nije bilo najava o blokiranju isporuke gasa.

On je napomenuo da je cijena gasa ostala ista zahvaljujući angažmanu i dobrim odnosima člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorada Dodika sa predstavnicima Ruske Federacije.

Ipak, dodao je Tegeltija, ako dođe do značajnijeg skoka cijene gasa, moraće da djeluje i Vlada FBiH i Vlada Sarajevskog kantona da bi subvencionisali dio grijanja građanima Sarajeva.

Kada je riječ o hrani, Tegeltija je rekao da je u regionu ima dovoljno, ali da ozbiljan problem postaje cijena hrane.

“Taj inflatorni pritisak koji je rezultat rata neće prestati dok se rat ne zaustavi. Sankcije /između Rusije i zapadnih zemalja/ su dodatno povećale ove cijene”, rekao je Tegeltija.

On je zaključio da građani velikih zemalja, koje nameću sankcije zarad političkih dobitaka, plaćaju cijenu takvih odluka, kao i građani BiH koja u političkom smislu ne može ni dobiti niti izgubiti.