Tegeltija se nada će BiH pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan”: Radi građana i privrede
09.07.2022. | 16:08Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano da rade kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.
Povodom jučerašnjeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju sa implementacijom ovog projekta.
On je istakao da je to veliki projekat, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli da se viđaju pozitivni efekti.
“Vijest je jako dobra, prije svega za građane i poslovnu zajednicu te tri zemlje jer kako bude odmicao proces implementacije projekta `Otvoreni Balkan` pozitivni efekti će biti sve vidljiviji i u poslovnom sektoru, a i kod građana sve tri ove zemlje”, naveo je Tegeltija.
On je naveo da je, što se tiče BiH, dobro da se bar te tri zemlje otvaraju, proširuju saradnju, ali da u ovom trenutku ni za građane BiH, a ni za privredu nema ohrabrujućih vijesti kada je riječ o “Otvorenom Balkanu”.
Tegeltija je podsjetio da BiH još nije donijela političku odluku da pristupi projektu “Otvoreni Balkan”.
“Političku odluku treba da donese Predsjedništvo BiH i što se ta odluka bude kasnije donosila, što se više bude odlagalo vrijeme za pozitivnu odluku za pristupanje `Otvorenom Balkanu`, BiH će sve više kasniti u tom projektu i naravno da će građani BiH i poslovna zajednica trpjeti, odnosno neće vidjeti te pozitivne efekte”, upozorio je Tegeltija.
On je dodao da je malo zabrinjavajuće da političko Sarajevo jednostavno ćuti o ovoj temi.
“Svi dobro znamo da dva člana Predsjedništva BiH, da obojica osim srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika nisu u ovom trenutku spremni da podrže projekat `Otvoreni Balkan`. Ono što je meni iznenađenje jeste da se ne želi uopšte govoriti koji su problemi, šta to nama ne odgovara kada je u pitanju `Otvoreni Balkan` već jednostavno nema nikakvog izjašnjavanja”, rekao je Tegeltija.
On je naglasio da očekuje da će privrednici iz BiH učestvovati na sljedećim sajmovima koji se pripremaju u okviru “Otvorenog Balkana” da bar oni budu u nekoj komunikaciji.
“Takođe je vrlo loše što BiH neće biti dio nastavaka pregovora o ključnim temama koje muče sve zemlje u svijetu, a to je pitanje snabdijevanja hranom, cijene hrane, snabdijevanjem energentima. Vidjeli ste u tim najavama da su sve to zajedničke teme na kojima će razgovarati predstavnici ove tri zemlje”, ukazao je Tegeltija.
On je ocijenio da je dobro što se tiče “Otvorenog Balkana” da je proces pridruživanja mnogo jednostavniji, te da zemlje koje su u okviru tog projekta nisu postavile nikakve uslove za bilo koga.
“Nema pretpristupnih pregovora, nema kandidatskog statusa, nema odluka parlamenata svih zemalja da prihvate novu članicu ili ne, dovoljno je da se zemlje zapadnog Balkana odluče da pristupe `Otvorenom Balkanu` i njima su vrata otvorena. Međutim, svaki dan kašnjenja u ovom procesu je sve veći gubitak i za poslovnu zajednicu i za građane BiH”, dodao je Tegeltija.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o predstojećem susretu i sajmu vina i hrane koji će tokom septembra biti održni u Beogradu, u organizaciji inicijative “Otvoreni Balkan”.
“Saglasili smo se da je ova sjajna i jedinstvena manifestacija, za koju vjerujemo da će prerasti u dobru prijateljsku tradiciju, ujedno i izuzetna promocija naše tri zemlje, ali i prilika da se proizvođači iz regiona pridruže i predstave svoje najbolje i ekskluzivne proizvode”, napisao je Vučić na “Instagramu”.
On je naveo da je u razgovoru putem video-linka dogovoren i susret Radne grupe koji će se sredinom jula održati u Tirani kada će biti riječi o saradnji u oblastima energetike, bezbjednosti hrane i finansija.
