U izbornoj godini sve je dozvoljeno: Promjena nacionalnosti u svrhu glasanja u BiH
27.04.2022. | 08:43Promjena nacionalnosti na političkoj sceni u BiH, posebno u izbornim godinama, postaje sve učestalija, za šta su najbolji dokaz oni koji su preko noći i po potrebi postali Hrvati, Srbi, Bošnjaci te ostali, ali trenutna klima ne uliva nadu da će ta praksa biti prekinuta.
Domaća pravila dozvoljavaju kandidatima da se tokom jednog izbornog ciklusa mogu izjasniti kao pripadnici jednog, a već u idućem kao drugog naroda, što ostavlja prostor za zloupotrebe. Ova tema bi danas trebalo da bude otvorena u Parlamentu BiH, na sjednici Predstavničkog doma, gdje je na dnevnom redu prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima u BiH, na zahtjev šefa Kluba HDZ-a BiH Nikole Lovrinovića.
HDZ, naime, predlaže upisivanje nacionalnosti u ličnu kartu s ciljem sprečavanja i promjene nacionalnosti od izbornog ciklusa do narednog. U prijedlogu stoji da svaki punoljetni građanin, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, u matičnom uredu navede da li se izjašnjava kao Srbin, Hrvat, Bošnjak, pripadnik nacionalne manjine ili ostalih. Prijedlogom je nagoviješteno da bi ti podaci dolazili pod lupu prilikom popunjavanja upražnjenih mjesta u institucijama BiH te u izbornom ciklusu.
“Nakon prvog upisa podataka, nova izjava o promjeni tog podatka može se izvršiti nakon deset godina”, piše u prijedlogu koji, ako bude usvojen u tom obliku, mora dobiti podršku i u Domu naroda.
U BiH su proteklih godina zabilježeni brojni prijedlozi promjene i to u oba entiteta. Tako su poslanici BOSS-a u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Pleho i Rasim Smajić, prvobitno iz reda ostalih, postali Srbi da bi kod formiranja Doma naroda Parlamenta FBiH bili izabrani u njegov sastav. U žižu interesovanja javnosti je dospio i Goran Opsenica, rođen kao Srbin, izjasnio se kao Hrvat, a nije zaboravljen ni slučaj Nine Bukejlović iz Doboja koja se na lokalnim izborima 2016. izjasnila kao Srpkinja, a uoči opštih dvije godine kasnije kao Bošnjakinja. U javnost je isplivao i primjer iz Bihaća, gdje je odbornik Zulfikar Handukić od Bošnjaka postao Hrvat, a jedan od posljednjih slučajeva je i Elvis Živković iz Posavskog kantona koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat, a dodijeljen mu je mandat u Domu naroda Parlamenta FBiH kao Srbinu.
Predsjednik Ujedinjene Srpske i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nenad Stevandić podsjeća da rubrika nacionalnost postoji i u matičnom listu te uvjerenju o državljanstvu, zbog čega ne vidi nijedan razlog da ne bude i u ličnoj karti. Ipak, misli da prijedlog HDZ-a BiH neće proći.
“Vjerujem da će pokušati da obaraju ovaj zakon oni koji uporno zagovaraju građanski koncept, a zaboravljaju da postoje konstitutivni narodi kao i ostali”, rekao je Stevandić.
Delegat srpskog naroda u federalnom Domu naroda Goran Broćeta lično smatra da bi, pod uslovom da prijedlog bude usvojen, to pomoglo da se stane u kraj zloupotrebama identiteta. Time remete i uspostavljanje demokratske volje naroda nakon izbora što, kako je rekao, ima nesagledive posljedice po sve tri naroda u BiH, a posebno srpski i hrvatski.
“Srba u FBiH je sve manje i manje, a ukoliko neko svake noći mijenja svoju nacionalnu pripadnost, ne možemo ni tvrditi koliko jednih, drugih kao i trećih živi u BiH. Imamo lažnu sliku o svemu što se dešava u BiH, a tako i o prisustvu tri naroda”, zaključio je za “Glas” Broćeta.
Upozorenja
Slična upozorenja već su stizala i iz Savjeta nacionalnih manjina u BiH. Čak su i Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona BiH uputili određeni dokument ukazujući da ima kandidata koji mijenjaju svoj nacionalni identitet.
