“U mjestu tapka” 17 prijava: Zašto CIK BiH ne rješava slučajeve govora mržnja?

02.05.2023. | 09:31

Centralna izborna komisija BiH pod izgovorom “tehničke izmjene” Poslovnika CIK-a, do danas nije riješila najmanje 17 prijava za govor mržnje tokom kampanje za izbore održane u oktobru prošle godine.

Inače, CIK ovo pitanje, odnosno sankcionisanje govora mržnje ili odlučivanje o ovim prijavama, izbjegava, i pored toga što su gotovo svi članovi CIK-a za to da se ti predmeti rješavaju. Na posljednjoj sjednici CIK-a, recimo, Vanja Bjelica Prutina predložila je izmjene Poslovnika, međutim, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, nije bio zainteresovan da se to pitanje riješi i na sve načine je pokušavao da ga prolongira, u čemu je na kraju i uspio.

Naime, u Poslovniku CIK-a, u članu 26. stav 5, navedeno je da “Centralna izborna komisija BiH donosi odluke o sankciji bez prisustva javnosti i niko nema pravo da traži podatke koji se odnose na način odlučivanja Centralne izborne komisije”. Brisanje ovog člana na posljednjoj sjednici CIK-a zatražila je Vanja Bjelica Prutina, a iz rasprave se moglo zaključiti da je taj član Poslovnika problem jer CIK već mjesecima ne rješava prijave za govor mržnje, a koje je prema Izbornom zakonu BiH obavezan da riješi.

“Više puta sam pitala kada ćemo to rješavati, a vi ste se pozivali na ovu odredbu. Nije problem tehnička izmjena Poslovnika, već što 17 slučajeva čeka, a njih smo trebali rješavati u kratkim rokovima propisanim zakonom, a mi zbog ove tehničke izmjene ne vršimo svoju obavezu”, rekla je Bjelica Prutina.

S prijedlogom Bjelice Prutine da se u dnevni red sjednice uvrsti ova tačka, odnosno da se izbriše sporni član Poslovnika, manje-više svi su se složili, međutim, Arnautović je rekao da je pitanje da li je na taj način uvrštavanje te tačke u dnevni red u skladu sa samim Poslovnikom. Na kraju, iako su se dogovorili, članovi CIK-a, zbog požurivanja Arnautovića da se pređe na dnevni red, nisu usvojili čak ni zaključak da se to pitanje nađe na nekoj od sljedećih tačaka dnevnog reda.

“Imamo problem. Članom 17 Poslovnika propisana je procedura predlaganja novih tačaka dnevnog reda. Možemo se pridržavati tog poslovnika ili ne podržavati”, rekao je Arnautović.

Za razliku od Arnautovića, članovi CIK-a koji su diskutovali kazali su da nemaju ništa protiv da se ta tačka nađe na dnevnom redu i da javnost ne treba isključivati kada se bude odlučivalo o tim tačkama dnevnog reda, jer oni koji glasaju za sankciju ili protiv sankcije treba da stoje iza svojih odluka i javno ih obrazlože.

“Ne vidim drugi način, osim da neko pokušava sakriti kako je ko glasao”, rekla je Bjelica Prutina, pitajući se zbog čega zbog “tehničkih izmjena” najmanje 17 predmeta čeka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i analitičar, rekao je da je govor mržnje kompleksno pitanje i da je ranije OHR, odnosno OEBS dok je vodio izbore u BiH, sankcionisao neke slučajeve, ali da kasnije, koliko se sjeća, toga nije bilo.

“Sve treba da bude javno i institucije treba da rade transparentno, uz prisustvo javnosti, odnosno novinara. Ne znam zbog čega se neko boji javnosti i da svoj stav obrazloži, ma kakav on bio. Svaki izabrani zvaničnik koji radi u skladu sa zakonom ne treba da se boji javnosti”, kazao je Šehić, dodajući da se javnost isključuje samo tamo gdje je propisano zakonom, kao što je, recimo, u slučajevima donošenja sudskih odluka, pišu Nezavisne.