
U Srpskoj se još uvijek traga za 1.642 osoba: “Kao da se nalazimo na početku”
18.02.2025. | 14:37U Republici Srpskoj još se traga za 1.642 lica i sve je manje nade da će ovaj proces ikada biti priveden kraju, poručeno je sa okruglog stola o temi “Traženje nestalih”, održanom u Nevesinju povodom 29 godina od osnivanja Udruženja porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac istakla je da u toj organizaciji nisu zadovoljni procesom eshumacija i identifikacija.
“Kao da se nalazimo na početku. Kao da nam je 2008. godina, kada je formiran Institut za nestala lica. Malo toga se promijenilo. LJudi koji se bave procesom traženja nestalih nisu toliko zainteresovani da se ovaj proces privede kraju”, rekla je Graorčeva.
Ona je navela da su porodice nestalih svjesne da je prošlo mnogo godina i da je teže doći do informacija, ali da niko ne može ostati imun na posmrtne ostatke 570 lica koji se nalaze u kosturnicama i nisu identifikovani.
“Nama je stalno na umu tih 570 tijela koja se nalaze u tri kosturnice. Nemoguće je da nijedno tijelo nije iz ovog rata. Nemoguće je da se ne može potvrditi DNK nalaz i da ne možemo dobiti nove identifikacije”, rekla je Graorčeva i upitala kako je moguće da nema pomaka u vremenu novih tehnologija.
Ona smatra da je svakim danom sve više onih koji se sklanjaju od ove teme i traže izgovore.
“Žao mi je 1.642 porodice koje traže svoje nestale u Republici Srpskoj. Ti ljudi ne mogu stati, ćutati i prepustiti se”, poručila je Graorčeva.
Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Nikola Perišić rekao je nakon sastanka da je problem veliki broj posmrtnih ostataka nestalih lica u spomen-kosturnicama i mrtvačnicama u Republici Srpskoj.
“Izolovan je DNK profil kod 747 slučajeva i gdje nema podudaranja sa referentnim uzorcima krvi koje su donirale porodice. Očigledno je da je riječ o greškama u identifikaciji u ratnim i poslijeratnim razmjenama kada se raspoznavanje radilo na osnovu predmeta, odjeće, obuće”, naveo je Perišić.
On je dodao da veliki problem predstavlja protok vremena, umiranje rodbine i nedostatak svjedoka.
“Provešćemo širu akciju prikupljanja krvi porodica kako bismo identifikovali greške u klasičnoj identifikaciji i primijeniti inovativne tehnologije i ti projekti su već u toku i čak su zaživjeli, poput obučenih pasa tragača i georadara kada je riječ o traženju nestalih lica u BiH”, istakao je Perišić.
Predsjednik opštinske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje Aljonka DŽeletović rekla je da su porodice nestalih jako nezadovoljne.
“Nedopustivo je da ne znamo 32 godine nakon rata sudbinu 1.642 nestale osobe. Prije tri godine je bila posljednja identifikacija u Nevesinju, a u kosturnici se nalazi 57 tijela, odnosno oko 90 slučajeva neidentifikovanih. Krajnje je vrijeme da progovore oni koji znaju informacije o našim nestalim i da porodice nađu smiraj”, naglasila je DŽeletovićeva.
Ona je dodala da postoje načini koji su i anonimni jer nema više vremena za čekanje.
“Kome ćemo suditi za ta nedjela, a u krajnjem slučaju ko će sahraniti naše najbliže. Prošle su 32 godine od rata i znamo da mnoge porodice nisu dočekale ukop svojih najbližih srodnika. Moraju znati sa kojom patnjom živimo i moraju progovoriti o ovom procesu”, poručila je DŽeletovićeva.
Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović rekao je da je tokom razgovora postavio nekoliko pitanja koja se postavljaju od 1995. godine i na koja od tada nema odgovora.
“Ovo je populacija koja najviše trpi u postratnom periodu. To je populacija koja ni 30 godina nakon rata ne može da smiri ni dušu ni tijela svojih nestalih i poginulih nego se potucaju po čitavoj BiH”, rekao je Avdalović i dodao da će opština Nevesinje koliko može pomoći organizaciji koja je proistekla iz posljednjeg rata u borbi za svoja prava.
On je podsjetio da se u Nevesinju nalazi jedna od tri kosturnice u Republici Srpskoj, te dodao da će Vlada Srpske uskoro naći sredstva da se ona obnovi, u čemu će učestvovati i opština Nevesinje.
Avdalović je naveo da treba preduzeti sve korake dok god postoji nada.
“Ovo su stravične cifre. U ratovima koji su se vodili prije 100 godina, gdje nije bilo sredstava informisanja ili čak pisama, ljudi su sahranjeni i određeno im je grobno mjesto. Ovo je meni neobjašnjivo i ničim se ne može opravdati. Ne mogu da shvatim da ljudi koji rade taj posao ne mogu to da riješe”, istakao je Avdalović.
Na okruglom stolu obratili su se i načelnik Odjeljenja za ekshumacije i identifikacije Instituta za nestala lica BiH Ranko Prodanović, koji je govorio o informaciji o ekshumacijama i identifikacijama u prošloj godini sa spiska iz Republike Srpske, te šef područne kancelarije Instituta u Banjaluci Dragana Kaurin.