U ustavima sve piše: Može li se opet formirati Vojska RS

09.11.2021. | 20:32

Ranijim odlukama visokih predstavnika iz Ustava Republike Srpske brisani su dijelovi koji govore o odbrani i vojsci.

Pravni stručnjaci su na pitanje SrpskaInfo, da li to može da bude problem u vrijeme kada Milorad Dodik najavljuje da će RS povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH i ponovo formirati svoju vojsku.

Profesor ustavnog prava, Milan Blagojević, tvrdi da to što su neki članovi Ustava RS izbrisani nametnutim amandmanima ne znači da Srpska nema pravo na svoju vojsku. Blagojević tvrdi da to pravo proizilazi iz nekoliko članova ustava BiH i Srpske.

Kao prvo, podsjeća Blagojević, u Ustavu BiH piše da sve ono što tim ustavom nije navedeno kao nadležnost institucija BiH pripada antitetima, a dodatne nadležnosti su moguće uz dogovor entiteta. Takođe, Ustav BiH nigdje ne zabranjuje da se jednom data nadležnost vrati nazad entitetima, sporazumom oba entiteta ili jednostranim potezom jednog od njih.

– Osim toga, član 5 Ustava BiH prepoznaje pojam entitetskih oružanih snaga i kaže da oružane snage jednog entiteta neće ni u kom slučaju prelaziti na teritoriju drugog entiteta, bez saglasnosti vlade tog drugog entiteta i Predsjedništva BiH. Dakle vidite da Ustav BiH govori o oružanim snagama entiteta, iz čega proizilazi pravo entiteta, kada se povuče iz sporazuma, da dokomponuje svoje oružane snage koje čine vojska i policija, kao složen pravni pojam. I sada RS ima oružane snage samo u vidu MUP, ali nema vojsku. A ako se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti, to onda znači da, s obzirom na član 5 Ustava BiH, može da donese zakon o svojoj vojsci kojim bi bilo definisano i komandovanje tom vojskom – kaže Blagojević za Srpskainfo.

Kada je u pitanju Ustav Srpske, Blagojević podsjeća na član 68 (zamijenjen amandmanom 32), u kome se kaže da „Republika uređuje i obezbjeđuje integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike“.

Prema njegovim riječima, kada se kaže da „uređuje i ustavni poredak“ treba znati da dio ustavnog poretka i integriteta jesu i oružane snage.

– To je po meni jedan od osnova koji govore o ovome, bez obzira što je tačno da su iz Ustava RS brisani neki dijelovi koji govore o vojsci. Članovi 105, 106, 107 su brisani amandmanima, ali RS ima i dalje nadležnost da uređuje integitet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelovitost. Dalje, u članu 104 Ustava RS kaže se da je „pravo i dužnost svih građana da brane i štite teritoriju i ustavni poredak BiH, ali i Republike Srpske“. Pa i u okviru ovog člana postoji osnov – kaže Blagojević.

Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, naglašava da su dijelovi Ustava RS, koji govore o vojsci, nasilno brisani.

– To Narodna skupština nije brisala sama. Ono što se bez volje ustavno-zakonodavnog tijela uradi, ne može imati ni pravnu valjanost – tvrdi Lukić za Srpskainfo.

Bivši sudija Ustavnog suda BiH, Vitomir Popović, podsjeća da je vlast u Srpskoj najavila da će sve ono što je nametnuo visoki predstavnik, a na spisku je 140 zakona, biti stavljeno ad akta.

– Koliko sam shvatio, to znači da ćemo se vratiti na pozicije koje su bile prije intervencije u Ustav od strane Volfganga Petriča. Ako je nešto namenuto i to maknete, onda opstaje ono što je bilo prije toga. Naravno, ne znam šta je namjera naših političara, u tome ne učestvujem, ali pretpostavljam da imaju strategiju za sve – kaže Popović za Srpskainfo.

Na pitanje može li se nametnuti amandman visokog predstavnika na Ustav RS poništiti zakonom, Popović odgovara potvrdno.

– Može. Nije to amandman nego odluka o nametanju amandmana. Ustavni sud BiH, kada sam ja bio sudija, rekao je da OHR defakto nema zakonodavne nadležnosti Narodne skupštine ili PS BiH. A onda je visoki predstavnik, da bi to izbjegao, rekao da donosi odluku o proglašenju zakona ili amandmana – objašnjava Popović.

ŠTA PIŠE U ZAKON O ODBRANI BIH

Blagojević podsjeća da se u preambuli Zakonu o odbrani BiH poziva na član III.5.a) Ustava BiH.

– A u tom članu Ustava BiH piše da se dodatne nadležnosti mogu prenijeti na BiH ako se o tome postigne ugovor između entiteta. Kada prestane taj ugovor, recimo jedna strana povuče saglasnost, jer joj nigdje to nije zabranjeno Ustavom, otpada i taj prvi osnov na koji se poziva donosilac Zakona o odbrani BiH – kaže Blagojević.