Umjesto devet, sjedi šest sudija: Ko će igrati po “pravilima” Ustavnog suda BiH?

28.05.2024. | 08:26

Kako se približava 30. i 31. maj, za kada je zakazana plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, tako se čini da se kriza u ovoj pravosudnoj instituciji i oko nje produbljuje.

Dok s jedne strane danima stižu informacije da će doći do promjene pravila rada Ustavnog suda BiH, koja bi dovela do toga da se odluke ubuduće mogu donositi većinom prisutnih sudija, a ne kao dosad kvorumom, iz Republike Srpske poručuju da neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo “palili i gasili klima-uređaje”.

Sve je, podsjetimo, počelo informacijom da će tačka dnevnog reda “Dopuna pravila Ustavnog suda BiH” donijeti novitet u radu ovog suda i omogućiti da se u Velikom vijeću, koga po pravilu čini devet sudija (po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata, te tri stranca), odluke ubuduće donose prostom većinom prisutnih sudija, a ne kvorumom/glasovima pet sudija, od kojih jedan mora biti iz Republike Srpske, a minimum tri koja je imenovao Predstavnički dom PS Federacije BiH.

A zašto se spominje promjena i dopuna ovog pravila?

Za neupućene, u Ustavnom sudu BiH trenutno, umjesto devet, sjedi šest sudija, od kojih su tri domaća i tri stranca, ali od kojih nijedan nije iz reda srpskog naroda, zbog čega je rad Velikog vijeća blokiran jer je nemoguće postići pomenuti kvorum.

Da bi se to riješilo, rodila se ideja da domaće sudije (čitaj: Srbi) uopšte nisu potrebne, te da se blokada rada može riješiti tako što će na sjednicu doći makar pet postojećih izabranih sudija, a da se odluka može donijeti prostom većinom od tri.

To praktično znači da odluke mogu donositi troje stranih sudija bez domaćih, što je, kako kažu pravnici, potpuno besmisleno i nesvrsishodno.

“Ne vjerujem da će ikada biti da odlučuje samo troje sudija, ali je u državi apsurda sve moguće, pa i to, da jednostavno kažu kvorum je većina izabranih, a to je pet sudija, a onda da se glasa na osnovu većine prisutnih, a to je tri”, kaže za “Nezavisne” Milan Petković, pravnik i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

Ako dođe do izmjena ovog pravilnika Petković je uvjeren da to ima za cilj da se poništavaju odluke i zakoni koje bude usvajala Narodna skupština RS.

U tom smislu svakako se može uzeti i to što bi na plenarnoj sjednici krajem ove sedmice trebalo da se razmatra i zahtjev Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.

Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je od Ustavnog suda BiH zatražio donošenje odluke o privremenoj mjeri kojom se zakon stavlja van pravne snage do konačne odluke Ustavnog suda o tome da li je zakon u skladu s Ustavom ili ne.

“To je sve dosad radio visoki predstavnik. Sada Ustavni sud to želi uraditi ‘legalnije’, odnosno da se uvede u jednu kvazipravnu normu odlučivanja i da se kaže da neki zakoni i odluke NS RS nisu ustavne, bez obzira na to što će onda tamo o tome odlučivati samo troje stranaca i dvoje sudija Bošnjaka”, istakao je Petković te dodao:

“Pravila su za jedan ustavni sud kao ustav za jednu državu, dakle najviši pravni akt po kome se odlučuje. Ako žele da ih mijenjaju u jednom krnjem sastavu, bez srpskog predstavnika, pa to bi bilo isto kao da mi mijenjamo Ustav BiH bez ostalih naroda, što ne bi smjelo da se desi, jer se radi o pravima jednog od naroda”.

Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 2023. godine već mijenjao svoja pravila, kada je sudija iz Republike Srpske Zlatko Knežević podnio ostavku. Tada je iz postojećih pravila rada izbrisana odredba o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

Sve češće informacije da će doći do promjene ovih pravila uslijedile se nakon što je Venecijanska komisija iste preporučila, kao odgovor na blokadu u Ustavnom sudu. Ove preporuke, prema riječima Petkovića, nisu obavezujuće niti su akt po kojem se mora postupati, a Komisija je, kaže, trebalo da se bavi odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a ne produžavanjem mandata sudijama na doživotno.

Ipak, rješenje koje bi moglo da okonča ovu krizu bilo bi donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, ali je u ovom trenutku i to pitanje na dugom štapu jer, kako dodaje Petković, stranke “trojke” nemaju svoj stav, već slušaju strance.

Čekajući epilog plenarne sjednice, iz Republike Srpske stiže i poruka da Narodna skupština RS neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo bili samo ukras.

“Ako su oni već rekli da mogu sve da rade bez sudija iz Republike Srpske, pa zašto da ih mi imenujemo da tamo pale i gase klima-uređaje”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.

Poručio je da je struktura Ustavnog suda BiH narušena od strane predstavnika Federacije BiH, visokog predstavnika i nekoliko moćnih ambasada, koji su, kako je napomenuo, mijenjali Dejtonski sporazum i zloupotrijebili dejstvo aneksa 4 i 10.