Uzimanje uzoraka krvi ili druge ljekarske radnje samo uz ličnu saglasnost

17.04.2021. | 09:10

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je neustavnim dio člana 109. Zakona o krivičnom postupku BiH koji govori da se tjelesni pregled, uzimanje uzoraka krvi ili druge ljekarske radnje mogu obaviti bez pristanka osobe koja se pregleda.

Praktično, Ustavni sud BiH odlučio je da se uzorci krvi, DNK i bilo koji tjelesni pregled ne mogu obaviti bez saglasnosti onoga nad kim se ta radnja sprovodi, ali samo u slučaju ako ta osoba nije u statusu osumnjičenog ili optuženog. Zanimljivo je da se fizički pregled osumnjičenog ili optuženog, kao i uzimanje uzoraka krvi ili druge medicinske radnje ne mogu sprovesti bez sudskog naloga, dok se te iste radnje prema “drugim licima”, odnosno onima koji nemaju status osumnjičenog ili optuženog mogu izvršiti bez sudskog naloga, ali i bez pristanka same osobe.

Ustavni sud naredio je Parlamentarnoj skupštini BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci osporene odredbe člana zakona uskladi s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Inače, osporeni član 109. Zakona o krivičnom postupku, tačnije njegovi stavovi 1 i 2 govore da se tjelesni pregled osoba koje nisu osumnjičene ili optužene može preduzeti bez njihovog pristanka, što je, kako je istaknuto, između ostalog suprotno i praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Ocjenu ustavnosti ovog člana zakona tražila je Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, koja je u svom zahtjevu navela da se uzimanjem krvi i drugim ljekarskim pregledima bez pristanka okrivljenog ili drugih lica postavlja pitanje nečovječnog i ponižavajućeg tretmana.

Takođe, u svom zahtjevu Krišto je ukazala na praksu Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj je pravo na privatni život usko povezano s pojmom ličnog integriteta, a da svako miješanje u tjelesni integritet mora biti propisano zakonom i zahtijeva pristanak tog lica.

U svom obrazloženju Ustavni sud BiH naveo je da se tijelo lica tiče najintimnijeg aspekta privatnog života, te da tjelesni pregled, pa čak i manja intervencija, predstavlja uplitanje u to pravo.

“Nesporno je, dakle, da odredbe zakona omogućavaju miješanje u pravo na privatni život”, navedeno je između ostalog u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH.

Takođe, Ustavni sud zaključio je da je odredba “ostali medicinski postupak” osporenog člana zakona veoma široka te da može biti bilo šta – od analize DNK, do ginekološkog pregleda.

“To je jako osjetljivo pitanje i ne može se posmatrati crno ili bijelo. Zakonodavac kada bude mijenjao te odredbe mora voditi računa i o izuzecima. Šta ako, recimo, imamo neuračunljivu osobu koja je poslovno nesposobna i kao takva mora da da pristanak na uzimanje krvi, urina, DNK, itd. Silovanje, recimo. Ono se dokazuje putem uzimanja DNK uzorka osumnjičenog. Treba dobro razmisliti i naći najbolje moguće rješenje i, kao što sam rekao, voditi računa o izuzecima jer u praksi se dešavaju razne stvari”, rekao je za “Nezavisne novine” advokat Vlado Adamović.