Velika šteta domaćoj privredi: BiH zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”

09.09.2022. | 09:10

Članicama inicijative “Otvoreni Balkan” – Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako sada stvari stoje, uskoro se neće pridružiti Bosna i Hercegovina, što, kako smatraju u poslovnoj zajednici, predstavlja propuštenu šansu za lakše plasiranje proizvoda iz BiH u ostalim državama ove zajednice.

To što je BiH, bar za sada, zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”, tumači se političkom odlukom, koja nanosi veliku štetu domaćoj privredi.

Tako Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, naglašava da je riječ o inicijativi koja donosi znatne olakšice za privrednike putem komunikacija, otvorenog tržišta i tako dalje.

U BiH, podsjeća, nikad nije bilo ozbiljne analize benefita koje donosi “Otvoreni Balkan”, već je ta ideja uvijek bila apriori odbijena od strane predstavnika bošnjačkih političara, dok su privrednici u FBiH za to da se BiH što prije pridruži toj zajednici, ali ne smiju da dignu svoj glas.

“Benefite koji se odnose na, recimo, protok robe, te radne dozvole, mi ne možemo da koristimo, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, između kojih je već povećan obim spoljnotrgovinske razmjene”, naglasio je Račić za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su, istovremeno, nama ostale na snazi carinske barijere, što podrazumijeva i zadržavanje na granicama.

“Naš prehrambeni proizvod, recimo iz Banjaluke, teško može biti konkurentan makedonskom proizvodu, koji, maltene, isti dan stiže na tržište. Zadržavanje na granici pravi nam i probleme u pogledu deficita vozača, pa je velika razlika u tome kada kamion dva dana putuje u Srbiju, ili za dan ode i vrati se.  Troškovi transporta su vam tu maltene dupli”, upozorio je Račić.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je “Otvoreni Balkan”, nažalost, više politička nego ekonomska tema. Ipak, sudeći prema njegovim riječima, ovakva incijativa ima svoje kako dobre, tako i loše strane. Recimo, kako ističe, ako pričamo o ukidanju bilo kakvih carinskih barijera, to je uvijek dobro za privredu.

“Međutim, uvijek je u tom ukidanju barijera u prednosti ona privreda koja je jača. Tako da nije čudno da je ta inicijativa krenula iz Srbije, jer Srbija trenutno ima vjerovatno najjaču privredu na Balkanu i njoj odgovara da ima razmjenu i robe i ljudi. Mislim da je to, generalno, dobro, jer što je veće tržište, odmah su i sve firme na tom tržištu jače. Tako da bi sigurno i neke naše firme imale koristi, a neke  vjerovatno i štetu”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je “Otvoreni Balkan” proces, te da postoje države koje su hrabro ušle u tu aktivnost, dok ostale na to gledaju sa oprezom.

“Mislim da svaka integracija u koju kao država ulazimo, posebno na reginalnom nivou, ne može biti štetna. Ili, ako bismo to rekli na plastičniji način, dvojica su uvijek jači od jednog ili od dvojice pojedinačno. Tako da, sinergija koja bi se eventualno napravila, morala bi da ima nekog smisla, te da pravi integraciju, da nas objedinjuje i veže, da možemo zajedno da rješavamo neke stvari koje nismo u situaciji da rješavamo pojedinačno, ili ih rješavamo na teži način”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

Sudeći prema njegovim riječima, aktivnosti zvaničnika ipak idu ka smjeru pridruživanju BiH “Otvorenom Balkanu”.

“Vidjeli ste da i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija aktivno učestvuje već na nekoliko skupova u okviru ‘Otvorenog Balkana’ i da se i kod nas može očekivati ili se razmišlja o tome na malo ozbiljniji način”, istakao je Marinković.

Tegeltija je, podsjetimo, nedavno istakao da je potrebno da se BiH pridruži “Otvorenom Balkanu”, jer je to potrebno poslovnoj zajednici. Dodao je da su poslovnoj zajednici potrebne one slobode koje ima poslovna zajednica u Evropskoj uniji.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je prije nekoliko dana da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH koju koči politički vrh FBiH.

“Јa ih pozivam da objasne svojim privrednicima, svojim građanima – zašto sprečavaju razvoj, privrednike da u danu njihova roba stigne do Skoplja, Tirane i Beograda, a ne za tri”, rekao je Višković.