Vladajuća koalicija o novom prijedlogu za rješenje krize: Zabrana nazivanja Srpske genocidnom i na nivou BiH

21.01.2022. | 08:59

U vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj vode razgovore o novom modelima koji bi bili prihvatljivi federalnoj strani, a čijim bi usvajanjem u Parlamentu BiH van snage bio stavljen “Inckov zakon” i tako bilo omogućeno aktivno učešće srpskih predstavnika na zajedničkom nivou vlasti, saznaje “Glas Srpske”.

Bivši visoki predstavnik Valentin Incko je, pred odlazak sa funkcije u julu prošle godine, nametnuo dopunu Krivičnog zakona, kojom je, između ostalog, zabranjeno negiranje genocida, a za kršenje odredaba predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Srpska se usprotivila toj odluci, usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika te dopunu Krivičnog zakonika Srpske, gdje je prvi put uvedena krivična povreda ugleda Republike i njenih naroda, odnosno zatvorske kazne do tri godine za sve one koji izlože poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju simbole RS, a od šest mjeseci do pet godina za one koji Srpsku ili njene narode označe genocidnim ili agresorskim.

Upravo bi, prema navodima sagovornika “Glasa Srpske”, dopuna Krivičnog zakonika trebalo da posluži kao osnova koju su spremni da uobliče u zvaničan prijedlog i upute na usvajanje u Parlament BiH. Da se pripremaju određeni koraci u ovom pravcu, čime bi Srpska pokazala dobru volju i spremnost na dijalog i kompromis u BiH, potvrđuje za “Glas Srpske” lider Ujedinjene Srpske i šef Srpskog kluba u Parlamentu BiH Nenad Stevandić.

Podsjećajući na dokument usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske i stav koji precizira da srpski predstavnici učestvuju na nivou BiH tamo gdje je to u interesu Republike, istakao je da se nada da će sada Bošnjacima biti ponuđeni neki modeli, odnosno usvajanje zakona prema kojem se nijedan narod ne može nazivati genocidnim, ni Srbi, Hrvati, ni Bošnjaci niti BiH, FBiH, Republika Srpska pa da se vidi da li će pristati na to.

– Treba da vidimo koliko je druga strana spremna da se dođe do zajedničkog stava, odnosno da se ne smije zloupotrebljavati genocid, ali i da je kažnjivo vrijeđanje bilo kojeg naroda, etničke grupe, pojedinca u smislu da se naziva genocidnim. Pregovaramo u vladajućoj koaliciji, a ponudićemo i našim kolegama iz opozicije, kada dođemo do konkretnog rješenja pa da to uradimo zajedno. Da bude zajednički prijedlog srpskih poslanika – rekao je Stevandić.

Smatra da će se u odnosu prema rješenju pokazati ko je za šta.

– Pošto toliko čeznu za našim prisustvom, omogućićemo im to pa ćemo vidjeti da li ćemo moći imati zajedničke, izbalansirane stavove – rekao je Stevandić.

On je prethodno naveo i da ako se usaglase vlast i opozicija te stave “Inckov zakon” na potvrđivanje u Parlament BiH da će on “pasti”.

– I kada padne, imaćete zakon koji je objavljen u “Službenom glasniku”, a nije izglasao Parlament BiH pa ćemo ih natjerati na saradnju. U svakom slučaju, postoji rješenje, ako hoćemo – zaključio je Stevandić.

Predsjednik DNS-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nenad Nešić za “Glas” kaže da se kriza koju je izazvao Incko jedino može riješiti kompromisom.

– Međutim, ne postoje volja ni želja na bošnjačkoj strani koja sebe smatra apsolutnim pobjednikom da povede razgovore o “Inckovom zakonu”. Može se naći rješenje koje će uvažiti žrtve na sve tri strane, koje neće nikoga vrijeđati, a da zakon važi za teritoriju cijele BiH – rekao je Nešić, koji smatra bi dopune Krivičnog zakona Srpske mogle biti polazne osnove.

Sa šefom poslaničkog Kluba SDA u Parlamentu BiH Adilom Osmanovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt. On je ranije isticao, u razgovorima o “Inckovom zakonu”, da prvo taj zakon treba usvojiti u Parlamentu, a onda da se pristupi njegovoj izmjeni i dopuni.

Moratorijum

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić je rekao da su izjave iz političkog Sarajeva da unutrašnje probleme treba rješavati u domaćim institucijama dobra prilika da se u BiH vratimo normalizaciji stanja.

– Dovoljno je da se stavi moratorijum na takozvani Inckov zakon, koji nije plod ni unutrašnjeg dogovora ni institucionalnog rada na nivou BiH. Ako ćemo se držati Ustava, zakona i korektnih odnosa, onda su problemi riješeni – u institucijama BiH mi ćemo donositi odluke i zakone, a ne stranci –  izjavio je Špirić za Srnu.