Vlast na nivou BiH srušila je još jednu prepreku na putu ka EU – ostala ona ključna

08.03.2024. | 10:16

Vlast na nivou BiH srušila je još jednu prepreku na putu ka otvaranju pregovora sa Evropskom unijom, ali ostala je ona ključna, oko koje se već duže vrijeme lome koplja, a riječ je o zakonu o sudovima, gdje je sporno sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

Bošnjacima ne smeta da lokacija bude u Republici Srpskoj, priželjkujući isključivo Istočno Sarajevo, dok iz Srpske ne popuštaju tražeći da to bude Banjaluka.

Da li će i ko popustiti o pitanju ovog zakona i njegovog konačnog usvajanja, upućeni ne žele da prognoziraju, ali dani prolaze pa je do sjednice Evropskog savjeta ostalo nešto manje od 15 dana, odnosno sjednica je najavljena za 21. i 22. mart i tada bi trebalo da bude poznata konačna odluka o pitanju otvaranja pregovora sa BiH o pristupanju EU.

Hitni postupak

Savjet ministara BiH usvojio je prijedlog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH i o njemu bi već danas na hitnim sjednicama trebalo da se izjasne poslanici i delegati u Parlamentu BiH.

Riječ je o jednom od ključnih zakona za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU, uz ranije usvojeni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i sporazum o početku pregovora sa Fronteksom.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa odmah je nakon usvajanja u Savjetu ministara proslijeđen u parlamentarnu proceduru, a zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojša Radmanović rekao je da je hitna sjednica ovog doma zakazana za danas u 14 časova.

– Ako usvojimo zakon koji je predložio Savjet ministara, onda je nepotrebno održavanje sjednice Predstavničkog doma koja je ranije zakazana za ponedjeljak, 11. mart, o istoj tački dnevnog reda, samo sa prijedlogom SDA – poručio je Radmanović i dodao da bi sjednica Doma naroda sa istom tačkom dnevnog reda trebalo da bude održana danas.

Odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa nosilac javne funkcije u institucijama na nivou BiH dužan je komisiji u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju podnijeti izvještaj o finansijskom stanju i imovini za sebe i bliske srodnike, u skladu sa stanjem na dan izbora ili imenovanja, a nakon toga na godišnjem nivou, najkasnije do 31. marta tekuće za prethodnu godinu. Podaci iz javnog registra imovine nosilaca javnih funkcija, njihovih bliskih srodnika i povezanih osoba u institucijama na nivou BiH biće objavljeni na službenoj internet stranici komisije, u skladu s važećim propisima o zaštiti ličnih podataka.

Preostali uslov

Nakon što je zeleno svjetlo u Savjetu ministara dobio Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou BiH, usvajanje zakona o sudovima BiH sada je jedina preostala obaveza iz paketa tri plus jedan, koji Brisel traži od vlasti na nivou BiH prije donošenja konačne odluke o otvaranju pregovaračkog procesa. Predlagač zakona o sudovima BiH je Ministarstvo pravde BiH, a resorni ministar Davor Bunoza juče nije odgovarao na naše pozive, tako da nismo uspjeli dobiti odgovor dokle se stiglo sa pregovorima. S druge strane, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Milorad Kojić kaže da je očigledno da su napravljeni ozbiljni koraci i da pregovore nastavljaju sa partnerima na nivou BiH u vezi sa evropskim putem BiH. Ističe da Bošnjaci žele da centralizuju sve u blizini Sarajeva.

– Dakle, ako ste jasni i saglasni da to bude u Republici Srpskoj, onda bilo koje mjesto u Srpskoj ne bi trebalo da bude sporno. To je trenutno jedino sporno u tom zakonskom rješenju – poručio je Kojić.

Kako navode upućeni u ovu priču, s obzirom na to da Bošnjaci ostvaruju određeni broj značajnih pozicija u pravosuđu na nivou BiH, oni ne žele da sjedište apelacionog odjeljenja suda bude u Banjaluci, već u Istočnom Sarajevu jer bi time ostvarili i veći nivo kontrole u sudstvu.

– Oni bi u Istočno Sarajevo poslali sudije iz Sarajeva, dok, ako sjedište bude u Banjaluci, onda neki od sudija vjerovatno neće pristati da dođu u taj grad – tvrde izvori Glasa.

Šta će se dogoditi

Stručnjaci za međunarodne odnose navode da je za sada u domenu nagađanja za kojom će odlukom Brisel posegnuti ako vlast kojim slučajem ne ispuni preostali uslov, ali i dodaju da Bošnjaci o pitanju preostalog zakona ne bi trebalo da uslovljavaju Srpsku.

– Nadležni bi trebalo da se dogovore i o preostalom zakonu. Sam taj argument da u Sarajevu ili Istočnom Sarajevu može biti to odjeljenje Suda BiH govori o takozvanoj nezavisnosti sudstva. Ako će biti tako, onda je bolje i da ne usvajaju ništa. Stranke sa centralom u Sarajevu imaju jedan potpuno iracionalan zahtjev koji dezavuiše samu bit sudstva u demokratskim zemljama – rekao je “Glasu Srpske” član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.

Šta će se desiti za manje od 15 dana ako BiH ne usvoji pomenuti zakon, Sitarski navodi da to zavisi od više faktora.

– Mnoge zemlje ostvarivale su napredak na putu evropskih integracija i bez ispunjenja svih formalnih i javno izrečenih uslova koji su postavljeni pred njih. Sve to zavisi od toga kakva će biti procjena zemalja članica EU – zaključio je Sitarski.

Ustavni sud

Milorad Kojić rekao je da je za Republiku Srpsku sljedeće najvažnije pitanje na evropskom putu i usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH.

– Pitanje evropskog puta je i pitanje gašenja OHR-a. To je suštinsko pitanje. Ne možemo mi postati članica Evropske unije, a živimo u zemlji u kojoj svako sebi daje za pravo da nameće zakone ili da nam u nekim pravosudnim institucijama sjede strane sudije. To je van svake pameti – kazao je Kojić.