Vlast to “ne vidi” kao ozbiljan problem: U BiH nema kazni za političku korupciju

01.04.2021. | 08:40

Vlasti u BiH slučajeve korupcije u kojima se sumnja na umiješanost političara ne vide kao ozbiljan problem i zakone koji se bave ovom oblašću ne implementiraju na efikasan način, navedeno je u izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima za BiH u prošloj godini.

Ističu da sudovi ne procesuiraju slučajeve visoke korupcije, a i ako dođe do sudskih presuda, obično su uslovne.

“Zvaničnici su često nekažnjeno umiješani u koruptivne aktivnosti, a korupcija je i dalje prisutna u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je posebno prisutna u sektorima zdravstva i obrazovanja, javnim nabavkama, lokalnoj upravi, kao i pri procedurama javne administracije”, naglašeno je u izvještaju. Ističu da je politički pritisak najprisutniji metod za sprečavanje primjene mehanizama za istraživanje i kažnjavanje zloupotreba i korupcije.

“Posmatrači smatraju da je policijska zloupotreba ovlaštenja raširena pojava, a stalno su prisutni izvještaji o korupciji unutar državnih i entitetskih bezbjednosnih službi. Tokom cijele godine, uglavnom uz pomoć međunarodne zajednice, vlasti su omogućile obuku policijskim i bezbjednosnim snagama kako bi se spriječile zloupotrebe i korupcija i promovisalo poštivanje ljudskih prava”, naglašeno je u ovom izvještaju. Napomenuto je i da policijski službenici raspolažu priručnicima u kojima se nalaze komponente koje govore o ovim temama.

Što se tiče zloupotreba ovlaštenja, istaknuto je da su u 2020. zabilježeni slučajevi da su pripadnici bezbjednosnih agencija zloupotrebljavali ovlaštenja.

“U oba entiteta i Brčko distriktu su istraživani navodi o policijskim zloupotrebama, izrečene su administrativne sankcije, a predmeti proslijeđeni tužilaštvima. S obzirom na to da nema podataka o ishodima ovih slučajeva, posmatrači smatraju da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena pojava”, naglasili su oni u izvještaju. U prošloj godini je, kako su istakli, u više navrata došlo do ometanja rada novinara, a zabilježeni su slučajevi ograničavanja pristupa informacija za medije, posebno tokom trajanja pandemije.

“Savjet za štampu, koji radi kao samoregulirajuće tijelo za medije-članice, registrovao je 231 žalbu zbog govora mržnje, od čega se 223 odnose na online medije”, naglašeno je. Od ukupnog broja, 194 primjera govora mržnje zabilježeni su u sekciji komentara.

“Nastavljaju se politički i finansijski pritisci na medije. Negativni ekonomski efekti zbog pandemije su erodirali finansijsku stabilnost medija širom zemlje, što ih je učinilo ranjivijim za spoljne pritiske”, naglašeno je. Pojedini zvaničnici, kako je naglašeno, novinare prozivaju izdajnicima ili ih etiketiraju kako bi ih diskreditovali. Kao jedan od primjera, navedeno je saopštenje Tužilaštva BiH da će tužiti novinare koji su kritikovali njihov rad, uz napomenu da najava tužbe nije rezultirala pravnim akcijama.

I u prošloj godini bilo je prijetnji novinarima, a naveli su primjer prijetnji novinarki Vanji Stokić iz Banjaluke, kojoj je prijećeno odsijecanjem glave, a napomenuto je i da je nastavljeno suđenje za pokušaj ubistva novinara Vladimira Kovačevića, pišu Nezavisne.