“Vrijeme nije saveznik”: Košarac poručio da je rješavanje pitanja Trgovske gore gorući problem

16.07.2020. | 13:06

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac ističe da je rješavanje pitanja Trgovske gore gorući problem i da je primarna obaveza zaštita zdravlja stanovništva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH).

Košarac u intervjuu Srni upozorava da, uprkos činjenici da je ispoštovan mehanizam koordinacije, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković uporno skida sa dnevnog reda pitanje formiranja ekspertskog tima za Trgovsku goru ne želeći da razjasni zbog čega to čini.

“Procjene su da na tom lokalitetu u 13 opština Republike Srpske i FBiH živi 250.000 stanovnika. Sa tog aspekta, svi u BiH trebaju imati visok stepen mobilnosti u zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi”, navodi on. Košarac napominje da takvo odlagalište nuklearnog otpada može izazvati različite posljedice po životnu sredinu i zdravlje ljudi.

“Imam informacije da su Hrvatski sabor i Vlada Hrvatske donijeli adekvatne odluke kada je riječ o zaštiti njihovih interesa i nastavku aktivnosti na izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori”, kaže Košarac. On je razgovarao sa ambasadorom Hrvatske u BiH i ministrom životne sredine i energetike Hrvatske o tim pitanjima i otkriva da su ga informisali da Hrvatska definitivno neće odustati od odlagališta na tom lokalitetu. Košarac upozorava da “vrijeme nije saveznik”, te da “validne procjene govore da hrvatska strana želi da investira skoro deset miliona evra u ovaj projekat i da bi na Trgovskoj gori trebalo da se odloži oko 3.000 metara kubnih otpada”.

“Naš primarni cilj je da onemogućimo izgradnju takvog odlagališta, zaštitimo zdravlje naših ljudi i prirodne ljepote rijeke Une”, naglašava Košarac. On je na sastanaku Koordinacionog odbora informisao nadležne ministre iz Republike Srpske i FBiH da na sjednici Savjeta ministara nije bilo odluke o formiranju ekspertskog tima.

“Donijeli smo zaključak da uputimo pismo predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji, koji želi da riješi problem na adekvatan način u koordinaciji entitetskih tijela i tijela na zajedničkom nivou”, navodi Košarac i napominje da su odlučili da pozovu i Turkovićevu kako bi vidjeli gdje je problem. Prema njegovom mišljenju, potrebno je mobilisati svu naučnu, istraživačku i profesionalnu javnost da se uključi u osporavanje namjere da Trgovska gora postane odlagalište nuklearnog otpada.

“Srpske sredine u dolini Une posebno ugrožene”

Komentarišući navode da se BiH zbog neažurnosti pojedinih institucija polako pretvara u odlagalište različitih vrsta otpada, o čemu je javnost svjedočila na području Drvara i Grahova, Košarac ocjenjuje da se propusti dešavaju jer se ne poštuje mehanizam koordinacije.

“Nadležne institucije na nivou BiH često uzurpiraju neka prava, a da pri tome nemaju kapaciteta da ih ostvare. Nemoguće je takva pitanja rješavati bez potpune koordinacije sa lokalnim i entitetskim nivoom”, objašnjava on. Košarac ne želi da ovaj problem politizuje, ali napominje da je “simptomatično da se u Kantonu 10, gdje žive Srbi, u Drvaru pokušava instalirati kompanija koja će raditi sa otpadom”.

“Činjenica je da u dolini rijeke Une, gdje živi srpsko stanovništvo, Hrvatska ima namjeru da napravi odlagalište radioaktivnog otpada. Takve tendencije nisu dobronamjerne, ali, zaista, ne želim ovo pitanje da posmatram iz tog ugla”, kaže on.

“Model: jedan plus jedan plus jedan”

Kada je riječ o uticaju epidemije virusa korona na izvoz iz BiH, Košarac napominje da su “adekvatne politike entitetskih vlasti i Savjeta ministara vodile računa da ne dođe do spoljnotrgovinskog deficita i zastoja u spoljnotrgovinskom poslovanju”. On napominje da je obezbijeđen spoljnotrgovinski promet preko graničnih prelaza i da je sa drugim članicama Cefte definisana lista vitalnih proizvoda i zelene trake kuda je roba redovno ulazila i izlazila iz BiH.

Košarac hvali Kancelariju za veterinarstvo, koja je mobilisala svu svoju strukturu kada je riječ o kontroli robe životinjskog porijekla. Košarac naglašava dobru koordinaciju sa drugim nivoima, ali napominje da ne želi da Ministarstvo postane centralni organ i da definiše i predlaže zakone bez saglasnosti entitetskih tijela.

“Ambasadoru Johanu Satleru (šefu delegacije EU u BiH) jasno sam rekao da želim da afirmišem model – “jedan plus jedan plus jedan” i nikakvo drugo kretanje i ulogu ovo ministarstvo ne može imati, niti može biti neki centralni organ koji je nadređen entitetskim ministarstvima i vladama”, objašnjava Košarac za Srnu.

“Pri otkupu mesa jednako tretirati oba entiteta”

Za očuvanje privrede BiH u doba virusa korona treba održati sve međunarodne ugovore koji su potpisani, smatra ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac i ističe neophodnost novih tržišta za privrednike, što podrazumijeva potpisivanje i nekih drugih međunarodnih ugovora.

“Treba napomenuti da BiH u ovoj godini predsjedava Cefti i da na tom polju imamo vrlo značajne aktivnosti”, navodi Košarac i napominje da se intenzivno razgovara sa Kinom kada je riječ o izvozu crvenog mesa i da se preko ruskog ambasadora u BiH vode razgovori o ponovnoj posjeti ruskog Inspektorata kako bi se omogućio izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa u Rusiju. BiH je nedavno dobila saglasnost da se meso može izvoziti u Ujedinjene Arapske Emirate, a čine se napori da ne budu zaustavljeni određene procesi poput izvoza mesa u Tursku.

“Mobilisali smo sva entitetska ministarstva i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da taj posao unaprijedimo. Podnijeli smo zahtjev za povećanje odobrene kvote na 5.000 tona u ovoj godini. Obavili smo nekoliko razgovora sa turskim predstavnicima i obećano nam je da će polovinom avgusta biti ponovo nastavljena ta vrsta aktivnosti”, precizira Košarac.On kaže da uslov za obavljanje spoljnotrgovinskog prometa sa Turskom, kada je riječ o izvozu mesa, jeste otkup ukupne domaće proizvodnje, i to jednako u Republici Srpskoj i FBiH.

“Mislim da su prerađivački kapaciteti u ovom poslu u FBiH bili privilegovani”, ističe Košarac. Košarac je u vezi s tim razgovarao sa predstavnicima firme “Tareks”, turske kompanije koja izvozi meso iz BiH, kako bi se taj proces vodio transparentno. Transparentnost podrazumijeva da, na osnovi sertifikovanja od turskih inspekcijskih organa i Kancelarije za veterinarstvo, kompanije koje se bave klaničnom djelatnošću iz Republike Srpske i FBiH potpišu ugovore i da to bude omogućeno na jednak način.

“Zaštita domaćih proizvođača voća i povrća”

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara preduzima aktivnosti u vezi sa problemom izvoza robe koja podliježe fitosanitarnoj inspekciji nadležnih organa u Hrvatskoj. Košarac kaže da su potpuno informisani, da su imali nekoliko sastanaka i da je informisao i Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske i njihove inspekcijske i sve druge nadležne organe, te da imainformaciju da su i neke druge institucije na nivou BiH bile u korespondenciji sa nadležnim hrvatskim institucijama.

“Informisan sam da postoji mogućnost da će se produžiti radno vrijeme fitosanitarnih inspektora i omogućiti da rade i subotom kako naši proizvođači voća i povrća koji izvoze u zemlje EU ne bi imali problema”, navodi Košarac i ukazuje na mogućnost otvaranja novih graničnih prelaza. Danas u BiH može da ulazi voće i povrće bez fitosanitarnih nalaza, a Košarac najavljuje da će, zbog preuzimanja EU standarda koji traže fitosanitarne kontrole, narednih dana, uz saglasnosti entitetskih ministarstava, biti doneseni pravilnici koji će omogućiti adekvatnu zaštitu domaćeg tržišta i proizvodnje. Takođe, postoji mogućnost donošenja pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće.

“Biće to naš dokument koji će kao dugoročna mjera omogućiti da vršimo određene inspekcijske nadzore i kontrole u skladu i sa evropskim standardima, ali prije svega da zaštitimo domaću proizvodnju i izvršimo kontrolu onoga što se uvozi u BiH kako bi zaštitili zdravlje svakog čovjeka”, kaže Košarac u intervjuu Srni.