Za 10 godina precrtano skoro 200 partija: Prestaju da postoje nedugo nakon izborne noći

19.05.2021. | 08:11

BiH je svojevrsni rekorder u regionu po broju političkih stranaka, a tvrdnje da dio njih, od osnivačkih skupština, nije imao u planu političko djelovanje na duge staze potvrde se nakon izbornog ciklusa jer prestaju da postoje nedugo nakon izborne noći.

Centralna izborna komisija (CIK) BIH objelodanila je novu informaciju o izbrisanim političkim partijama iz sudskog registra u Srpskoj, FBiH i Brčko distriktu koja je pokazala da je lani, nakon 2009. godine, upućeno najviše zahtjeva prema sudovima u cilju eliminisanja pojedinih subjekta po nekoliko osnova. Zakon propisuje da politička organizacija prestaje sa radom ako ne obavlja djelatnosti utvrđene statutom u periodu dužem od jedne godine, nakon čega se brišu iz registra.

Stav CIK-a je da su za partije koje im ne dostavljaju finansijske izvještaje propisane Zakonom o finansiranju političkih stranaka i ne prijavljuju se za učešće na izborima, ispunjeni uslovi za brisanje iz sudskog registra po službenoj dužnosti. CIK BiH je, od jula 2009. do decembra 2018. godine, zatražio brisanje 202 stranke, a povratne informacije pokazuju da je do marta ove godine, na njihov zahtjev, precrtano 178 partija.

“Iz registara u Sarajevu, Tuzli, Bijeljini i Mostaru od početka godine je brisano 13 partija. Među njima su Komunistička narodna partija, Stranka pravde i povjerenja, Tvoja i moja stranka u BiH, Snaga nove generacije iz Bijeljine, Ujedinjena hrvatska stranka prava BiH”, istakli su u CIK-u.

U istom periodu, sudovi su, na zahtjev samih stranaka, izbrisali njih 27 na osnovu ličnog zahtjev za brisanje iz sudskog registra.

U nevladinom sektoru koji prati rad stranaka i izborne cikluse kažu da uprkos takvoj situaciji neće prestati registrovanje novih stranaka pred nove izbore. Predstavnik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i Foruma građana Tuzla Vehid Šehić podvlači za “Glas” da je politika kod nas najunosnije zanimanje i da je mnogo onih koji žele da uđu u vlast, ne da bi nešto mijenjali u zemlji, nego da bi se materijalno obezbijedili.

BiH je, kako je rekao, očigledan primjer da kvantitet ne daje i kvalitet. Smatra da bi jedan od načina za popravljanje stanje moglo biti podizanje izbornog praga.

“To bi možda natjeralo neke političke partije da se ujedine jer imamo ih previše, a malo kvaliteta. Mnogi se prijavljuju za izbornu trku samo da bi učestvovali, da bi eventualno prodali svoja mjesta u biračkim odborima”, istakao je Šehić.

Trebalo bi, kako kaže, razmišljati o tome da na nivou BiH bude izglasan zakon o političkim organizacijama i njime onemogućiti zloupotrebu, jer je stranku jednostavnije registrovati nego nevladinu organizaciju.

“Tome svjedoči činjenice da ima i stranaka i nezavisnih kandidata koji na izborima ne dobiju ni jedan glas”, istakao je Šehić, ali i priznao da za taj zakon još nema političke volje.

Ponovio je ranije izrečene stavove da nije dovoljno samo brisati stranke iz registra, već treba i sankcionisati odgovorne osobe iz te stranke jer se dešava da se zabrani rad partije zbog uočenih nepravilnosti, a zatim isti ljudi formiraju drugu stranku.

“Time je data mogućnost onima koji su kršili Izborni zakon da to ponovo urade. Mnogo toga treba dopuniti u zakonima kako bi spriječili prevare”, zaključio je Šehić.