Zakon o sudovima pred ministrima: Neizvjesno hoće li doći i pred poslanike

26.10.2023. | 07:18

Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas će ponovo odlučivati o Nacrtu zakona o sudovima BiH i ako je suditi po političkom dogovoru lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH, on bi mogao dobiti podršku ministara, ali je pitanje šta će se dalje dešavati i može li takav zakon na kraju dobiti podršku Parlamentarne skupštine BiH.

Iz nekoliko nezvaničnih razgovora sa poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH može se zaključiti da ni oni nisu sigurni da li će i kada taj zakon biti u primjeni i stupiti na snagu. Pojedini naglašavaju da ukoliko i prođe Savjet ministara zakon o sudovima pred poslanike dolazi u nacrtu, a od nacrta do prijedloga može se “svašta desiti”.

“Taj zakon se radi pod pritiskom EU, ali nema nekog pretjeranog raspoloženja da on stupi na snagu. U ovom trenutku još se ne zna da li će i kada on doći pred Predstavnički dom. Mi imamo sjednicu 31. oktobra i na dnevnom redu nema tog zakona, ali nije isključeno da bude. Ukoliko se i dogovore da ga stave na dnevni red, imaju komisijske faze i tu zakon može pasti jer s jedne strane su oni koji hoće sve i da njime praktično osnuju vrhovni sud BiH, a s druge oni koji bi da ga usvoje, a da se ništa ne promijeni”, ispričao je jedan od poslanika.

Iako se u javnosti govori o tome da je glavni “problem” u sjedištu budućeg apelacionog suda BiH koji se osniva Nacrtom zakona o sudovima BiH, prema nezvaničnim informacijama, ipak, najviše sporenja je oko nadležnosti tog suda, odnosno hoće li ili neće moći da preispituje odluke entitetskih sudova, na šta Republika Srpska ne želi da pristane, prenose Nezavisne.

“Ne postoji nijedan racionalni razlog zbog kojeg bi Republika Srpska trebalo da prihvati osnivanje novog suda na nivou BiH, bez obzira na to da li bi se on zvao apelacioni ili viši sud. Politički gledano, ne treba zaboraviti kako je sve počelo daleke 2011. godine. U suštini, Republika Srpska tada je opravdano tražila samo izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Suda BiH, a ne osnivanje novog suda. Od tada do danas ništa se na tom političkom planu nije promijenilo pa je potrebno da Srpska ostane kod tog zahtjeva za izmještanje Apelacionog odjeljenja iz Sarajeva negdje na njenu teritoriju, a ne da pristaje na formiranje nove institucije na nivou BiH”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da ni sa finansijske strane nema razloga za osnivanje novog suda jer bi to povećalo izdatke u budžetu BiH.

“Najzad, u ustavnom pogledu stvaranjem ovog suda došlo bi do povećanja nadležnosti na nivou BiH, u krivičnoj, građanskoj i oblasti upravnog spora, koje sada nema Sud BiH. To povećanje nadležnosti BiH na jednoj neminovno bi vodilo u prenos tih istih nadležnosti sa Republike Srpske na BiH na drugoj strani. Takvim izmještanjem pravosudnih nadležnosti sa Republike Srpske bile bi stvorene osnove da se u doglednoj budućnosti taj viši sud pretvori u vrhovni sud BiH, što bi neminovno vodilo u nestanak sadašnjeg Vrhovnog suda Republike Srpske”, ističe Blagojević.

On kaže da zbog svega treba ići jedino na donošenje zakona o izmjenama postojećeg Zakona o Sudu BiH, na način da sadašnje Apelaciono odjeljenje tog suda bude izmješteno iz Sarajeva u Istočno Sarajevo ili Banjaluku i koje bi bilo organizovano kao samostalna cjelina unutar Suda BiH, čijeg bi rukovodioca imenovao VSTS BiH, a postojeće sudije tog suda bi nastavile rad u tako izmještenom odjeljenju.

Podsjećanja radi, na posljednjem sastanku lidera političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovoreno je da do kraja mjeseca dva zakona budu usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, i to Nacrt zakona o sudovima BiH i zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Oba ova zakona sutra će se naći na sjednici Savjeta ministara BiH, a kako je ranije istaknuto cilj svega je da BiH dobije pozitivnu ocjenu Evropske komisije i eventualno kasnije i datum za početak pregovora.