Završen sastanak koji je sazvala “trojka”: Najmanje riječi bilo o izmjenama Ustava BiH

29.01.2024. | 16:03

Kao što se i očekivalo, sastanak predstavnika vladajućih političkih partija na nivou BiH o izmjenama Ustava BiH, nije dao rezultate, a ako je suditi po izjavama nakon sastanka, najmanje riječi je bilo o tome, i uglavnom se razgovaralo o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Za predstavnike iz Republike Srpske odnosno SNSD, DEMOS i Ujedinjenu Srpsku cilj sastanka koji je sazvala “trojka” odnosno SDP, NiP i Naša stranka bio je da se na dnevni red stave izmjene Ustava BiH, što u ovom trenutku nije prioritet, prenose Nezavisne.

“Čini mi se da se pokušava dogovor iz Laktaša derogirati pod uticajem nekih koji žele da modeliraju rješenja”, rekao je Staša Košarac, član Glavnog odbora SNSD-a koji je zajedno sa Nebojšom Radmanovićem, potpredsjednikom SNSD-a, prisustvovao sastanku.

On je rekao i da bi bilo korektno od partnera u vlasti iz Federacije BIH da su izmjene Ustava BiH i implemetaciju međunarodnih presuda predložili na nedavno održanom sastanku u Laktašima.

Inače, priča o izmjeni Ustava BiH pokrenula se nakon što su lideri vladajućih političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, između ostalog i da svaki narod bira svoje predstavnike, prije svega u Predsjedništvo BiH, a na čemu insistira HDZ. Odmah nakon tog dogovora oglasili su se iz Ambasade SAD u BiH ističući da se to ne može uraditi preko Izbornog zakona, već da se mora kroz izmjenu Ustava, a poslije čega je “trojka i sazvala sastanak”.

Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a koji je jedini od lidera vladajućih partija prisustvovao sastanku rekao je da razgovor o izmjenama Ustava BiH ne isključuje fokus sa tehničkih izmjena Izbornog zakona.

“Shvatamo da su tehničke izmjene imperative, znamo da bi to visoki predstavnik trebao ili mogao nametnuti u narednom periodu. Zagovoram opciju u kojoj bi mi bez stranih intervencija, ukoliko nisu nužne, sami trebali ponuditi rješenja. Nismo skrenuli fokus sa tog dijela, ali smo otvorili još neke fokuse. Zanima nas i CIK ovkakav kakav jeste, koji čine savjetnici bivših i sadašnjih predsjednika stranaka koje su opozicija i koje nisu došle na današnji sastanak”, rekao je Konaković dodajući da prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predložila SDA ima manjkavosti, jer bi “ovaj saziv CIK-ai dalje imao veliku moć, pogotovo jer bi birao predsjednike biračkih odbora”.

On je, za razliku od predstavnika iz Republike Srpske rekao da je sastanak bio ozbiljan i da su nedostajali oni “koji su trebali shvatiti važnost trenutka”, aludirajući vjerovatno na stranke opozicije koje se nisu odazvale sastanku.

Inače, prijedlog SDA o tehničkim izmjenama Izbornog zakona već je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i to samo nekoliko dana nakon što je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika dao rok vlastima u BiH da to urade, u suprotnom najavio je nametanje tih izmjena sa ciljem uvođenja novih tehnologija u izborni proces. Ipak, u Predstavničkom domu to je usvojeno bez glasova SNSD-a i HDZ-a, tako da će vrlo vjerovatno taj zakon “pasti” u Domu naroda, a nakon toga, ako je suditi po najavama iz OHR-a, za očekivati je reakciju Šmita.

Šmit se oglasio i neposredno pred sastanak oko izmjene Ustava BiH ističući da prioritet upravo treba da budu tehničke izmjene, jer za političke ima vremena.

“Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravično natjecanje na izborima”, navedeno je iz OHR-a.

U suštini, Šmit smatra da tehničke izmjene Izbornog zakona ne treba vezati za ustavne promjene, odnosno implementaciju presude Sejdić-Finci. Takođe, ukoliko se nema vremena za dogovor oko izmjena Izbornog zakona, da treba uvesti nove tehnologije u izborni proces, pa onda raditi na ostalom.

“Povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utiče na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih naroda”, naveli su i z OHR-a.

Kada je riječ o sastanku koji je sazvala “trojka” a na kojem se trebalo razgovarati o ustavnim promjenama, za Čedomira Stojanovića iz DEMOS-a, sastanak je bio nedovoljno pripremljen dok je Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske rekao da na sastanku nisu ponuđeni nikakvi  prijedlozi. Takođe, naglasio je da ustavne promjene nisu sveta knjiga da se o njima ne može razgovarati, ali da zbog činjenice da se sastanku nisu odazvale stranke opozicije, a da je za izmjene Ustava potrebna dvotrećinska većina, to nije moguće uraditi bez opozicije.