Đukanović povodom 16 godina nezavisnosti: Komplikovani balkanski odnosi dodatno podižu tenzije

25.05.2022. | 15:11

Crnogorski predsjednik Milo Ðukanović je u svom dugom obraćanju naciji, povodom 16 godina nezavisnosti poručio, između ostalog, da je nakon izbora 2020. godine i, kako kaže, mirne, demokratske tranzicije vlasti mnogo toga u Crnoj Gori sasvim planski zaustavljeno i blokirano.

Rezultat tih parlamentarnih izbora, tvrdi Ðukanović, u krugovima nacionalista i u Crnoj Gori i izvan nje viđen je kao “nova šansa za velikodržavne ideje i projekte. “Viđen je i kao nova šansa za rusku destrukciju Evrope i Zapada, za šta je Balkan uvijek pogodno tle”, kazao je Ðukanović.

Dodao je da je uprkos svim tim izazovima i anticrnogorskom djelovanju dijela pobjedničke većine koja je formirala vladu 2020. “Crna Gora ostala na evropskom i evroatlantskom kursu”.

To je, kazao je, potvrda promišljenosti i stamenosti strateškog opredjeljenja i najveći uspjeh savremene Crne Gore.

Ponovio je da izbor manjinske vlade nije najbolje, ali je, tvrdi, praktično jedino realno moguće rješenje u pokušaju da “Crnu Goru povučemo sa ivice ambisa – pokazuje da potencijal postoji”, što, kaže, ohrabruje.

Govoreći o dijalogu, kao jedinom načinu za normalizaciju crnogorske realnosti, Ðukanović kaže da je potrebno konstruktivno, tolerantno i u korist državnih interesa razgovarati o svojim razlikama. Institucije države, istakao je, treba da doprinesu povratku povjerenja u društvo, pravdu i zaštitu prava svakog građanina, a ako to ne budu umjele i htjele, ne samo pojedinci, već čitavo društvo, tvrdi, biće žrtva takve atmosfere, koja je zapaljena mnogo godina unazad, ne slučajno i ne stihijski.

“To je isti onaj zapaljivi koktel zbog kojeg gori Ukrajina. I nisu samo Ukrajina i Crna Gora mete – spisak je mnogo širi, a scenario postaje sve očigledniji. Svodi se na to da samoproklamovane žrtve, na valu populizma pokreću osvetničke cunamije koji treba da destabilizuju ili zbrišu čitava društva”, naveo je.

Tragična invazija na Ukrajinu, kazao je Ðukanović, učinila je da taj rukopis sada postane čitljiv Evropi i cijelom svijetu.

“Da su se razumjela upozorenja koja su dolazila od nas, možda ne bi bilo tragičnog ukrajinskog iskustva. Ne bude li se sada odlučno i mudro postupalo, užas kojem svjedočimo neće ostati unutar granica Ukrajine”, naveo je.

Nedavnu poruku G7 smatra ohrabrujućom.

“Pozivam i podstičem naše evroatlantske partnere da osmisle cjelishodne odgovore na izazove koji su nam zajednički. Da u tome budu razboriti, dalekovidi i hrabri, i da povlače pravovremene poteze. Jer svijet je u opasnosti u kakvoj nije bio od Drugog svjetskog rata”, naveo je.

Ðukanović kaže i da je region destabilizovan u dobroj mjeri i da otvorena pitanja uvode novu fazu, kako navodi, “komplikovanih balkanskih odnosa, što dodatno podiže tenzije”.

“Zapadni Balkan nije u najvećoj opasnosti od prelivanja ratne opasnosti iz Ukrajine. Posebno nakon herojske odbrane ukrajinskog naroda. U opasnosti je od posljedica tog istog malignog uticaja koji je Moskva, podržana na samom Balkanu, vodila od 2015. godine i pokušaja državnog udara godinu kasnije u Crnoj Gori”, kaže Ðukanović i dodaje:

“U našem regionu je dominantno hibridno, a u Ukrajini klasično i brutalno. Oslonac tim agresorskim idejama su kao i u Evropi najretrogradnije politike kakav je velikodržavni nacionalizam. Posljedicama takvog prepuštanja našeg regiona uticaju antievropskih geopolitičkih interesa na Balkanu bavićemo se i kada se rat u Ukrajini završi”.

Djelovanje smijenjene vlade premijera Zdravka Krivokapića je nazvao štetočinskim i posebno je, kaže, kulminiralo 4. i 5. septembra prošle godine.

On tvrdi da je vlada formalno pala u parlamentu, a da je suštinski pala tada na Cetinju, gdje su, inače, održani višednevni protesti protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija, prenosi Tanjug.

“Sada treba da dobijemo punu istinu o ulozi svih aktera u tim događajima, što je primarna obaveza nove vlade”, rekao je Ðukanović.