Događaj istorijskih razmjera: Poslije Trampovog fijaska na scenu stupa Putin

24.04.2019. | 23:17

Predsjednik Sjeverne Koreje Kim Džong Un stigao je u Vladivostok blindiranim vozom na prvi sastanak sa ruskim liderom Vladimirom Putinom. Sa predsjednikom Rusije će razgovarati o pitanjima rješavanja korejskog problema, kao i o jačanju bilateralne saradnje Sjeverne Koreje i Rusije.

Podsećajući da je posljednji put u Rusiju u oklopnom vozu dolazio djeda Kim Džong Una, Pavel Feldman sa Instituta za strateška istraživanja i prognoze Ruskog univerziteta prijateljstva naroda ocjenjuje da je Kimova posjeta zaista događaj istorijskih razmjera.

„Dolazak Kim Džon Una na razgovore s Putinom o nuklearnom razoružanju govori samo jedno — da on nije postigao dogovor s Donaldom Trampom i da su rezultati razgovora koje je sa njim već dvaput imao očigledno i za Kima i za Kinu razočaranje. Sada će biti pokušaj broj dva, ali ovoga puta već usaglašen sa Moskvom. Prirodno da je zapadni svijet, prije svega SAD, pod tenzijom, a veoma je zanimljivo kakvi će neprotokolarni sporazumi u sjenci biti zaključeni“, kaže Feldman za Sputnik.

On ističe da Rusija sada ima šansu da pokaže da može bolje da vodi pregovore i da može biti optimalniji garant mira i odsustva nuklearnog oružja na Korejskom poluostrvu, nego SAD na čelu sa Trampom.

„Doduše, Rusiju ne vidim u ulozi posrednika u pregovorima o nuklearnom programu između Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Država, zato što posredniku treba da vjeruju obje strane u pregovorima, a Vašington baš ne vjeruje Rusiji. Zato mislim da će biti rođen neki novi format, možda sasvim bez SAD, a recimo uz učešće EU, UN i, naravno, prije svega Kine i Rusije“, napominje Feldman.

Očekivanja Borislava Korkodelovića, nekadašnjeg spoljnopolitičkog urednika u Tanjugu, od susreta Putina i Kima su pozitivna i, kako kaže, umjerena. On podseća na tradicionalno dobre odnose između Moskve i Pjongjanga i na činjenicu da je Sovjetski Savez, na neki način, 1945. godine „izbacio“ na lidersku poziciju u Sjevernoj Koreji djedu današnjeg lidera Kim Il Sunga.

On se, dodaje Korkodelović, čak 13 puta sastajao sa sovjetskim rukovodstvom, a njegov sin, Kim Džong Il, otac današnjeg lidera, četiri puta se sreo sa sovjetskim i ruskim liderima. Sada se, kaže, susreću Kim Džong Un i Vladimir Putin.

„Mislim da će predsjednik Putin pokazati da je Rusija zemlja koja se sve više pita kada je riječ o temama koje se tiču Azije, naročito tako blizu njenih granica kao što je Korejsko poluostrvo i kada je tako veliko i osjetljivo pitanje kao što je nuklearno razoružanje. Međutim, treba imati u vidu da je Sjeverna Koreja pod veoma strogim sankcijama UN i da Moskva o tome mora da vodi računa. Ipak, Moskva se, baš kao i Peking, a u značajnoj mjeri i Južna Koreja, zalaže za ublažavanje sankcija Sjevernoj Koreji, tako da očekujem da će upravo pitanje pregovora oko nuklearnog programa Sjeverne Koreje, ali i pitanje sankcija Pjongjangu, biti među visoko pozicioniranim temama razgovora dvojice predsjednika“, smatra Korkodelović.

Treba, dodaje Korkodelović, očekivati i razgovore o bilateralno-ekonomskoj saradnji, iako je ona upravo zbog sankcija objema zemaljama dosta ograničena i prošle godine je iznosila tek 34 miliona dolara.

Ono što je, prema riječima Korkodelovića, posebno zanimljivo jeste trenutak u kojem lider Sjeverne Koreje dolazi u Rusiju.

„Za predsjednika Putina je prvi izlazak Kima poslije neuspješnih pregovora u Hanoju dobitak, u smislu da se ističe ta uloga Rusije u Aziji. Rusija sa Putinom na čelu sve više pažnje obraća na svoja dalekoistočna područja i sve veću pažnju poklanja Aziji, u smislu da želi da bude i evropska i azijska sila. Ovim samitom sa liderom Sjeverne Koreje, koji će sigurno privući veliku pažnju međunarodne javnosti, Putin čini jedan značajan korak u tom pravcu“, napominje Korkodelović.

Sličnog stava je i Vladimir Kolotov, direktor Instituta „Ho Ši Min“ na Sanktpeterburškom državnom univerzitetu, koji se slaže sa ocjenom da Rusija može da odigra značajnu ulogu na Korejskom poluostrvu.

„Rusija ne može da igra ulogu Sjedinjenih Država, ali može da pokuša da deblokira situaciju koja je trenutno u ćorsokaku. Čak ni samit u Hanoju nije pomogao. Amerikanci su postavili uslove koje je nemoguće ispuniti, a to je jednostrano razoružanje. Možda će Putin uspjeti da rasplete taj problem, tako da s jedne strane ojača bezbjednost na Korejskom poluostrvu, a s druge da pokuša da utiče da na svaki korak u pravcu razoružanja Pjongjanga Amerikanci skinu neke sankcije“, smatra Kolotov.

Rusija, kako navodi, ima potencijal za tako nešto, tim prije što su zemlje koje se neposredno graniče sa dvije Koreje zainteresovane za miran proces, bez zveckanja oružjem i za denuklearizaciju Korejskog poluostrva. SAD zasad samo umiju da prijete, ali, kako smatra naš sagovornik, to je kontraproduktivno. Kolotov ukazuje i na ekonomske prijedloge koji bi mogli da doprinesu popuštanju napetosti na poluostrvu.

„Rusija je imala određene prijedloge da se napravi Veliki istočnoazijski energetski superprsten i Transkorejska željeznica. Mi imamo masu prijedloga, a u principu, ako bi se oni sproveli, situacija se može deblokirati“, primećuje Kolotov.

Pavel Feldman takođe ističe moćan potencijal ekonomskih projekata.

„Trgovinsko-ekonomski odnosi Rusije i Sjeverne Koreje imaju potencijal za razvoj. Recimo, Sjeverna Koreja je, ma kako čudno zvučalo, s tehničkog stanovišta veoma napredna zemlja. Odavno je pod sankcijama i niko joj ne prodaje visokotehnološku opremu i zato je mnogo toga naučila da pravi sama. Na primjer, ima odlične lijekove i medicinsku tehniku. A Rusija ima prirodne resurse koje bi mogla da ponudi, tako da ima dosta tema za razgovor“, zaključuje Feldman za Sputnik.