Dušica je jedina dama u istoriji koja “hljeb sa sedam kora” zarađuje u jami rudnika, a ovo je njena priča

30.08.2020. | 11:00

Na teritoriji Sjenice, opštine na jugozapadu Srbije u regiji Sandžak, nalazi se rudnik “Štavalj”, jedan od najbogatijih rudnika mrkog uglja u zemlji.

Tragom priče o sjeničkom rudarskom bazenu novinari su došli do, kako su rekli rudari, “najvrijednijeg dijamanta” u rudniku mrkog uglja, Dušice Karličić.

Dušica je inženjer geodezije i jedina je dama u istoriji rudnika koja “hljeb sa sedam kora” zarađuje u jami rudnika “Štavalj” dubokoj 250 metara.  Ova dvadesetosmogodišnjakinja prvi put je u jamu sa kolegama rudarima ušla prije tri godine.

“U rudnik me je doveo ujak, on je ovdje dočekao penziju. Iako rudnik nije najbezbjednije mjesto na svijetu, ja sam se zaljubila u posao koji danas obavljam. Strah postoji, ali se lako prevaziđe kroz posao, ali i druženje i razgovor sa kolegama. Pomislim da nas je dole, u jami, u jednoj smjeni oko 100 zaposlenih i kažem sebi da mi se ništa neće desiti. Jeste težak posao, posebno u zimskim uslovima kada se temperatura na Sjeničko-pešterskoj visoravni spusti na minus 22. Za mene je, uprkos poteškoćama, ovaj posao avantura i predstavlja mi zadovoljstvo. U jamu silazim po potrebi, nije to svakog dana, tri puta nedjeljno, i moj posao je da se postaram da jamska prostorija prođe baš kako je to predviđeno projektom i kako je ucrtano na kartama te da iskontrolišem da li su rudari ispoštovali sve što je definisano”, priča inženjer geodezije Dušica Karličić u rzgovoru za Anadoliju.

Ona objašnjava da se trenutno podzemna eksploatacija mrkog uglja i iskopine obavljaju na 930 metara nadmorske visine, odnosno u jami dubine preko 250 metara.

“Boravak u jami i danas, kao i prvog dana, mi je isti. Teže je objasniti taj osjećaj onima koji to nikada nisu doživjeli. Malo je čudno, koncentracija vazduha je drugačija, temperatura je konstantna, ima i vlage i prašine. Čudno je i za hodanje i za disanje, u mraku ste i ništa se ne vidi”, kaže Dušica. Dušica je uvažena i omiljena među kolegama. Uprkos tome, u jami su svi jednaki i svako se bavi onim zbog čega je tu.

“Rudari na mene gledaju kao na kolegu i ortaka. Svako naporno obavlja svoj posao. Imamo zajednički cilj, da ugalj izađe napolje i da se za grejnu sezonu ugljem obezbijede škole i bolnice. Rudari svakako jesu džentlmeni, ja sam za njih ‘nježniji pol’ i hoće da pomognu kako bih ja što brže završila svoj posao i napustila jamu. Često me otprati neko od kolega kako bi bili sigurni da sam bezbjedno izašla iz jame. Nikada nisam imala neki problem sa kolegama u jami i nikada niti jedan negativan komentar niti neumesna šala od kolega nije uslijedila”, kaže Dušica.

Želja joj je da napreduje u poslu i ne namjerava da napusti rodno mjesto.

“Nisam se pokajala nikada. U mračnoj jami sam shvatila, bodreći sebe, ko malo rizikuje i napravi par ispravnih koraka život mu postaje ljepši. Ovdje ima budućnosti. Svakom mladom čovjeku, svojim vršnjacima iz Sjenice i okoline savjetujem da ostanu ovdje. Što se rudnika tiče, on će i dalje napredovati, mlade pozivam da studiraju smijerove koji će ih dovesti do posla odmah nakon završenog fakulteta. U rudniku će se uvijek vršiti istraživanja i otvaraće se nove jame, biće posla penzija da se dočeka”, priča Dušica.

Ovu mladu stručnjakinju je na odgovoran posao prije tri godine primio Mensud Turković, aktuelni direktor rudnika mrkog uglja “Štavalj”. Za Dušicu, nakon tri godine njenog požrtvovanog rada, ima samo riječi hvale.

“Prije tri godine sam joj rekao: ‘Dušice, to je posao vezan za jamu, ima rizika’, a ona mi je tada rekla da je to za nju izazov i da će s ljubavlju obavljati sve zadatke. Djevojčica je vrijedna kao pčelica, stručna je i požrtvovana, ima znanje i odgovornost. Imam za nju samo riječi hvale. Volio bih još da pronađe ljubav svog života sa ovih prostora kako bi nam ostala u rudniku”, priča direktor Turković.

Rezerve mrkog uglja u rudniku “Štavalj” overene su na 240 miliona tona i to na obrađenih 40 odsto sjeničkog basena. Iz jame izlazi takozvani eko-ugalj čistog sastava uz minimalan procenat sagorivog sumpora.