Hrvatska mora prihvatiti 2,400 tona nuklearnog otpada

25.11.2022. | 22:40

Do 2025. godine Hrvatska će prihvatiti 2.400 tona nuklearnog otpada. Skladište za taj otpad biće u malom mjestu blizu granice s BiH, Čerkezovcu. Naime, skladno ugovoru, Nuklearna elektrana Krško je ta koja proizvodi radioaktivan otpad, sigurno ga skladišti, ali ga ne zbrinjava trajno.

Trajno zbrinjavanje ostavljeno je državama, Sloveniji i Hrvatskoj. Elektrana će, prema ugovoru, radioaktivan otpad predati državama u periodu od 2023. do 2025. godine.

Nuklearna elektrana Krško je 50 odsto u vlasništvu Slovenije i 50 odsto u vlasništvu Hrvatske.

Gospodarenje nuklearnom elektranom uređeno je kroz međudržavni ugovor iz kojeg, između ostalog, proizlazi da je svaka država dužna pobrinuti se za svoju polovinu radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva – kada za to dođe vrijeme. Kako bi Hrvatska to omogućila, planira uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a naselje Čerkezovac pokazalo se kao najpogodnije mjesto za takav centar.

Prema riječima stručnjaka iz Krškog, prije uspostave centra potrebno je sprovesti nekoliko aktivnosti. Jedna od njih je sprovođenje istražnih radova. Oni su se radili na samoj lokaciji na kojoj se planira napraviti skladište, ali i u okolini. Radi se o različitim geološkim, geofizičkim, seizmološkim i ostalim radovima kojima je cilj bio pokazati kakav je to teren i što se nalazi ispod same lokacije.

“Po meni, najzanimljivije ispitivanje bilo je bušenje rupe na dubini od 198 metara, na lokaciji samog skladišta. Iz te smo bušotine vadili jezgre koje će se dalje analizirati i interpretirati. Izvještaj je u toku, ali ono najbitnije je da nismo pronašli podzemnu vodu na lokaciji. Kako bismo uopšte sproveli istražne radove, potrebno je bilo razminirati dobar dio lokacije. Do sada smo sproveli dvije faze razminiranja, treća faza je u pripremi za sljedeću godinu” rekao je Goran Kukmanović, voditelj Odjela za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Fonda za finansiranje razgradnje NEK, prenose “Nezavisne novine”.

U drugoj fazi istražnih radova napravljeno je istraživanje nultog stanja radioaktivnosti, odnosno postojećeg stanja radioaktivnosti. To je bitno zbog toga da bude jasno od koje radioaktivnosti će se krenuti kada se uspostavi centar, kako bi se moglo pratiti ima li centar uticaj na okolinu. Uticaja ne bi trebalo biti, ali referentna tačka mora postojati.